Referendum je moguće spriječiti, a najveća prijetnja je Ustavni sud

Jasmina Grgurić
13. svibnja 2019.
Novosti
A- A+

Više od 600 tisuća građana potpisom se izjasnilo da ne žele mirovinsku reformu kakvu smo dobili s početkom ove godine. Svoj će stav, po svemu sudeći, imati prilike potvrditi na referendumu. No, straha od pokušaja opstrukcije ima, bez obzira na brojku koju će Vladi biti teško ignorirati.

Ilustracija/Pixabay

Volja građana je jasna, žele na referendum, što potvrđuje i njihovih više od 600 tisuća potpisa. Sindikati će prvo sami prebrojati potpise i tražiti pritom nepravilnosti, nakon čega će liste uputiti u službenu proceduru. Neosporno je jasno da će biti nevažećih potpisa, no s obzirom na ogromnu brojku, nemoguće da ih neće biti dovoljno.

Najveći strah od Ustavnog suda

Pokušaj referenduma zbog Istanbulske konvencije propao je, iako je sakupljen dovoljan broj potpisa, no nakon utvrđenih nepravilnosti nije ih ipak bilo dovoljno, ali u startu ih je bilo puno manje nego sada. Nakon što Sabor provjeri ima li dovoljno potpisa te ustanovi da ima, može od Ustavnog suda tražiti ocjenu ustavnosti referendumskog pitanja. Upravo je ovo instanca od koje svi najviše strahuju, premda su brojni stručnjaci za ustavno pravo već potvrdili kako je s pitanjem sve u redu.

Obračun Novosela i ministra Pavića oko nervoznog spotića - 'ubojice referenduma'

Također, referendum neće biti proveden ukoliko Vlada sama prihvati predložene izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju. Na taj način vlast bi priznala da je pogriješila u nečemu što je mjesecima stvarala i branila, a nedavno i reklamirala s gotovo četiri milijuna proračunskih kuna, ali bi uštedjela na troškovima provođenja referenduma. Pritom, onaj posljednji o ustavnoj definiciji braka koštao nas je oko 47 milijuna kuna, a financirao se iz proračunskih zaliha.

Kuščevićevo Ministarstvo uprave ustanovit će broj potpisa, nakon čega će sindikati poslati Saboru zahtjev za raspisivanjem referenduma. Prema Zakonu o referendumu, od dana odluke o raspisivanju referenduma do dana održavanja referenduma ne smije proći manje od 20, ni više od 40 dana. Čitava procedura trajat će najmanje do rujna kada će građani izaći na referendum.

Ako referendum prođe, prijedlozi idu u Zakon

Na njemu će se građani imati prilike izjasniti o četiri pitanja formuliranih u obliku već gotovih zakonskih prijedloga, koji će se, ukoliko referendum prođe, automatski uvrstiti u Zakon  o mirovinskom osiguranju.

vlada rh

Priprema li se Vlada na rušenje referenduma o radu do 67?

Građani će dobiti priliku izjasniti se žele li da se dob za stjecanje prava na starosnu mirovinu sa 67 spusti na 65 godina, kao i da se kažnjavanje prijevremenog odlaska u mirovinu sa 0,3 posto umanjenja mirovine po mjesecu ranijeg umirovljenja spusti na 0,2 posto, odnosno za maksimalnih pet godina sa 18 na 12 posto umanjenja. Nadalje, imat ćemo i priliku reći želimo li da se za dugogodišnjeg osiguranika sa 41 godinu staža granica vrati na 60 sa 61 godinu starosti za umirovljenje te da se prijelazno razdoblje za izjednačavanje žena s muškarcima na 65 godina starosti vrati sa četiri mjeseca na tri mjeseca ubrzanja po godini.