Razgovor sa šefom nove umirovljeničke stranke: "Želim da umirovljenici ujedinjeno izađu na izbore"

Hrvatska je krajem prošle godine dobila još jednu političku stranku s umirovljeničkim predznakom, ali se zato jedna i ugasila. Razgovarali smo sa predsjednikom stranke Hrvatski umirovljenici zajedno Brankom Spajićem o umirovljeničkim problemima i stranačkim planovima, evo što kaže.

Krajem prošle godine iz Registra političkih stranaka izbrisana je jedna, a pojavila se druga politička stranka. Novonastala stranka se spojila s poprilično neaktivnom umirovljeničkom strankom koja se zvala Stranka umirovljenika Hrvatske-Blok umirovljenici zajedno. A iz toga se rodila nova politička stranka – Hrvatski umirovljenici zajedno (HUZ).

Na čelu stranke je umirovljeni inženjer Branko Spajić iz Samobora, ali stranka je registrirana u Zagrebu. Spajić je svjestan ironije da su umirovljenici uglavnom nezadovoljni radom svojih političkih predstavnika, no to ga nije obeshrabrilo u pokušaju da se nametne kao politička figura. Za druge stranke koje su se predstavljale kao umirovljeničke smatra da nisu vodile računa o svim problemima goleme umirovljeničke populacije:

“Niti jedna od tih stranaka nije jasno izložila sveukupnu problematiku koja muči hrvatske umirovljenike, a niti ponudila bilo kakva sustavna rješenja. Mnoštvo je problema koje treba rješavati kao na primjer usklađivanje mirovina, obiteljske mirovine, nacionalne naknade, doživotni i dosmrtni ugovori o uzdržavanju, manjak domova za starije, socijalni programi za starije i nemoćne na lokalnoj razini, problemi diskriminacije starijih osoba…”, nabraja Spajić.

“Imamo 13 političkih stranaka, tako podijeljeni nećemo imati rezultate”

HUZ je još jedna od umirovljeničkih stranaka koje pozitivno govore o ujedinjavanju umirovljenika – u posljednje vrijeme na tom polju djeluju i HSU i Blok umirovljenici zajedno.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

“Svjesni smo činjenica da je u vrijeme prije registracije HUZ  u Registru političkih stranaka bilo registrirano 13 političkih stranaka s umirovljeničkim predznakom, kao i saznanja da tako podijeljeni ne možemo i nećemo polučiti nikakve ili nedostatne rezultate, htjeli smo vlastitim primjerom pokazati koji nam je prvi cilj.

To je zasigurno okrupnjavanje umirovljeničkih političkih stranaka te smo stoga HUZ-u pripojili Stranku umirovljenika Hrvatske-Blok umirovljenici zajedno čime je sad još uvijek registrirano dvanaest umirovljeničkih stranaka”, kaže Spajić.

Tko čini ekipu u HUZ-u?

Pitali smo ih po čemu se razlikuju od drugih umirovljeničkih stranaka. Odgovaraju da se radi o profesionalnim političarima (ali, nisu baš ni amateri), nego o običnim ljudima koji su radili u velikim gospodardskim sustavima ili u svojim tvrtkama.

“Trenutno vodstvo HUZ-a je većinu života provelo radeći u velikim gospodardskim sustavima ili kao poduzetnici u svojim tvrtkama. Uz to posjedujemo i iskustvo djelovanja u politici, jer su prije nekoliko godina bili politički aktivni u nekim drugim strankama.

Da bi se riješili određeni umirovljenički problemi na različitim razinama (lokalnoj, regionalnoj ili državnoj) nudimo ujedinjenje kao rješenje, odnosno preduvjet za sve ostale političke projekte”, odgovara Spajić.

Iako kod prijašnjih pokušaja ujedinjanja često zapne kod fotelja, iz HUZ-a napominju kako su svjesni da ujedinjenje znači i odricanje jednog dijela političkog identiteta, a napominju kako su spremni podrediti osobne interese interesima zajednice.

Hoće li se ujediniti s HSU?

Spajić kaže kako članovi rade najbolje što znaju, bez honorara na volonterskoj bazi. Doduše, napominje kako su iako nedavno registrirani već dostigli respektabilan broj članova, ali ne otkriva koliko.

Baš kad su krenule pripreme za osnivanje nekoliko gradskih i općinskih organizacija, čuli su za poziv novoizabranog šefa HSU-a drugim umirovljeničkim strankama s planom ujedinjenja:

“Nakon što je novoizabrani čelnik HSU gospodin Veselko Gabričević najavio razgovore na temu ujedinjenja sa svim umirovljeničkim strankama, zaustavili smo aktivnosti u tom smjeru i pričekat ćemo rezultate tih razgovora”, kaže Spajić.

Imaju namjeru izaći na lokalne izbore u tri od pet slavonskih županija, u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji – bilo to samostalno ili ujedinjeni sa zainteresiranim strankama. To im je kratkoročni cilj.

Što se tiče planova za kasnije, planiraju jačati stranku i u najboljem slučaju – ujedinjeno s drugim umirovljeničkim strankama izaći na parlamentarne izbore.

“Oporbena pozicija nas ne zanima”

Članovi naše stranke su interesna skupina, kaže šef HUZ-a. Glavni cilj političkim strankama mora biti borba za vlast.

“Poslije izbora očekujemo da ćemo biti na vlasti ili uz vlast. S takve pozicije možemo rješavati konkretne umirovljeničke probleme. Ti problemi su specifični za svaku županiju ili grad. Oporbena pozicija nas ne zanima”, rekao je Spajić.

U HUZ-u smatraju da su umirovljenici svjesni svojih problema:

“Osjećaju ih svaki dan na svojim leđima. Svjesni su i svoje političke razjedinjenosti i nedostatka liderstva kod dosadašnjih vođa te sposobnosti istih da ih objedine u jedinstvenu političku grupaciju koja bi im te probleme rješavala”, poručuje Spajić.

Osnovni problem – male mirovine od kojih ne možeš normalno živjeti

Kao osnovni problem umirovljenika vide mirovine nedostatne za normalan život. Navode kako je prosječna neto plaća u Hrvatskoj 6.474 kune (900 eura), a prosječna mirovina 2.782 kune (371 euro), odnosno 41% prosječne plaće.

U isto vrijeme prag siromaštva za samce iznosi 2.710 kuna.

Usporedbe radi, prosječna plaća u Sloveniji iznoi 1.170 eura, a prosječna mirovina 660 eura (56% prosječne plaće).

“Kako sačuvati dostojanstvo skoro polovine umirovljenika koji su u Republici Hrvatskoj odradili svoj radni vijek, a na rubu su siromaštva? Hrvatski umirovljenici su počeli raditi u istoj državi kao i slovenski umirovljenici, a slovenski umirovljenici imaju sada u prosjeku 80% veće mirovine od hrvatskih.

Vrijeme je da Vlada RH pronađe načina da se povećaju mirovine hrvatskih umirovljenika”, zaključuju iz HUZ-a.