Projekt ugradnje dizala ipak nije mrtav? Europska komisija kaže da će platiti, ali uz par uvjeta

Svakih nekoliko mjeseci se potegne pitanje projekta prema kojem bi se u privatne zgrade europskim novcem ugradila dizala. Stariji građani su razmjerno više pogođeni ako žive u takvoj zgradi, jer u trećoj dobi imaju smanjenu pokretljivost i kvaliteta života im drastično pada zbog stotina stepenica koje jako teško koriste. Projekt je u zadnje vrijeme gotovo otpisan i stopiran, no Europska komisija ima dobre vijesti.

U Hrvatskoj imamo više od 10 tisuća zgrada s više od četiri etaže koje nemaju ugrađeno dizalo. U njima, prema procjenama, živi 700 tisuća građana od kojih su mnogi umirovljenici ili invalidi kojima kvaliteta života pati zbog smanjene pokretljivosti. Zato se prije podosta godina smislio projekt prema kojem bi se EU novcima financirala ugradnja dizala u takve zgrade, a brojni građani bi bili na dobitku.

No, posljednjih godina sve je više izjava (pa i optužbi) kako je projekt propao zbog loše odrađene papirologije i dokumentacije resornog ministarstva.

Komisija postavila uvjete

Do sada se mislilo kako će praktički svaka zgrada koja nema dizalo dobiti pristojan novac za ugradnju istoga u sklopu tzv. “Renovacijskog vala”, piše Jutarnji list.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Oni su u prepisci s Europskom komisijom došli do potvrde da EK nema ništa protiv toga projekta, ali ne na način na koji je to zamišljeno prije četiri godine. Smatraju kako ugradnja liftova kao samostalna investicija ne može biti krajnji cilj politike, nego je to infrastrukturni trošak koji se treba promatrati u sklopu potreba zadovoljavanja zajednički definiranih ciljeva. Kao primjer, naveli su mjeru poboljšanja pristupačnosti osoba s invaliditetom javnim ustanovama ili pak ugradnju dizala u okviru promocije i ostvarenja energetske učinkovitosti.

“Prema postojećem okviru, neke zemlje članice omogućile su da se iz nacionalnih fondova financira instalacija dizala u privatne stambene zgrade dok su neke takvu mogućnost dale kroz kohezijske fondove. Zemlje članice mogu odlučiti da se europskim novcem financira ugradnja dizala, no to onda mora biti u službi neke specifične nacionalne politike ili pak mora pridonositi nekim specifičnim ciljevima različitih financijskih instrumenata, a potom mora biti i unutar okvira nacionalnih metodologija poput onih koje se primjenjuju, primjerice, na kalkulaciju energetske performanse zgrada”, poručili su za Jutarnji list iz Europske komisije.

Preko projekta ‘Energetske obnove’ obnovljeno 596 nekretnina, nijedna nije dobila dizalo

Dakle, iz resornog Ministarstva će morati malo pametnije napisati projekt. Ako je uvjet, primjerice, Energetska obnova višestambenih zgrada, dosadašnji podaci nisu obećavajući.

Naime, do sada je kroz taj projekt obnovljeno 596 nekretnina, ali niti jedna od njih nije iskoristila mogućnost da se u nju ugradi novo dizalo.

Europarlamentarka SDP-a Biljana Borzan, koja je upoznata s projektom ugradnje dizala, kazala je za Jutarnji list da države članice moraju osmisliti program i način prema kojemu će ugradnja dizala biti moguća:

“Hrvatska je u tekućem operativnog programu ugradnju dizala povezala s energetskom učinkovitošću, u nadolazećem to ne mora biti tako. Kao i za sve što se financira iz fondova EU, države članice moraju objasniti što žele postići. Primjerice, gradnja Pelješkog mosta nije cilj projekta, nego sredstvo da se poboljša povezanost krajnjeg juga Hrvatske s ostatkom EU. Ugradnja dizala sama po sebi ne može biti cilj nego sredstvo da se postigne neki cilj, u ovo slučaju to može biti prevencija institucionalizacije slabopokretnih osoba i osiguranje pristupačnosti zgradama”, kazala je Borzan za Jutarnji list.