Problemi najvećeg mirovinskog fonda: ‘Postoje dobri razlozi za strah od odmazde SAD-a’
Investicijske odluke norveškog mirovinskog fonda vrijednog dva bilijuna dolara postale su kontroverzne zbog prodaje udjela u tvrtkama povezanih s izraelskim ratom u Gazi. Kontroverze su povezane s ratom u Gazi i kršenjem prava pojedinaca u ratu. Pitanje je kako će se to odraziti na parlamentarne izbore u Norveškoj i hoće li se zamjeriti SAD-u kao nekada stabilnom i važnom trgovinskom partneru.
Novac | Foto: Pexels
Kako će se norveški mirovinski fond držati dalje od politike bilo je temeljno načelo te nordijske nacije još od njegovog osnutka početkom 90-ih godina. Najveći mirovinski fond osnovan je kako bi upravljao viškom prihoda od eksploatacije nafte u Sjevernom moru, no ta se strategija sada našla pred neočekivanim izazovom. Kontroverze su povezane s ratom u Gazi i kršenjem prava pojedinaca u ratu.
‘SAD postao nestabilan saveznik’
Investicijske odluke fonda vrijednog dva bilijuna dolara postale su kontroverzne zbog prodaje udjela u tvrtkama povezanih s izraelskim ratom u Gazi, o čemu smo pisali ovdje. Odluke su izazvale i domaće kritike zbog politizacije fonda tijekom predizborne kampanje. Privlačile su neželjenu pozornost MAGA tabora američkog predsjednika Donalda Trumpa, piše bloomberg.com.
Pitanje je kako će se kontroverza odraziti na parlamentarne izbore u Norveškoj u ponedjeljak i hoće li se američke prijetnje pretočiti u konkretne poteze. U svakom slučaju, uz nekoliko drugih točaka prijepora na vidiku, stječe se dojam da Norveška riskira ozbiljno se zamjeriti Trumpovoj administraciji bez obzira na sastav sljedeće vlade.
– Postoje dobri razlozi za strah od odmazde SAD-a koji je od stabilnog vanjskopolitičkog i trgovinskog partnera postao nepredvidljiv i nestabilan saveznik, kazala je Lise Rakner koja je profesorica političkih znanosti na Sveučilištu u Bergenu u Norveškoj.
Prodali dionice šest kompanija
Norveški izbori inače ne izgledaju kao oni u SAD-u. Kampanja je tekla kako se i očekivalo. Pri tome su svakodnevna pitanja poput obrazovanja, zdravstva i poreza dominirala raspravom. Bilo je to tako sve dok javno ogorčenje zbog ulaganja fonda u Izraelu nije dovelo laburističku vladu premijera Jonasa Gahra Storea u defenzivu.
Okidač je bilo izvješće u novinama Aftenposten iz kolovoza o udjelu fonda u izraelskoj tvrtki Bet Shemesh Engines. Za tvrtku je navedeno da popravlja izraelske lovce koji se koriste za bombardiranje Gaze. Ministar financija Jens Stoltenberg, bivši glavni tajnik NATO-a, čiji je povratak u vladu potaknuo rast popularnosti laburista, odmah je naložio fondu da preispita sva ulaganja u Izraelu, kako piše bloomberg.com.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
