Poznat iznos usklađivanja mirovina! Prosječna raste 63,5 kune

Mirovine će u drugom dijelu godine doživjeti usklađivanje od 2,46 posto. Nakon službene odluke HZMO-a, umirovljenici idućeg mjeseca mogu računati na uvećanu mirovinu i zaostatak za srpanj.

U ponedjeljak se očekuje službena odluka Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o usklađivanju mirovina, i to za, doznaje novilist.hr, 2,46 posto.

Umirovljenici će tako u sljedećoj isplati mirovine dobiti za toliko veću mirovinu plus zaostatak za mjesec srpanj.

Uzmimo primjer s prosječnom mirovinom u RH koja prema zadnjim podacima HZMO-a iznosi 2.582,28 kuna. Usklađivanje umirovljeniku s tom mirovinom donosi 63,52 kune veću mirovinu, ali sljedećeg bi mjeseca trebao dobiti 127 kuna veću mirovinu nego prethodnog mjeseca zbog zaostatka za srpanj.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Ukupno usklađivanje u ovoj godini iznosi 3,02 posto

Podsjetimo, u prvom dijelu godine usklađivanje je iznosilo znatno manje, 0,56 posto. Zbrojem dolazimo do 3,02 posto rasta u 2021. godini. Sljedeće usklađivanje dolazi tek 1. siječnja 2022. godine, ali će se i tada stvari znati tek dva mjeseca kasnije.

Iako su raniji podaci sugerirali da bi ovaj ciklus usklađivanja i samostalno mogao ići do 3 posto, rast plaća je usporio u svibnju i lipnju pa su umirovljenici ostali na 2,46 posto. I dalje se radi o drugom najvećem usklađivanju mirovina u zadnjih desetak godina, nakon 2,7 posto iz srpnja 2018. godine.

No, iako će mirovine “narasti”, od pravog rasta se umirovljenici mogu pozdraviti. Usklađivanje je mehanizam kojim se pokušava očuvati vrijednost prve stečene mirovine koju ste dobili, odnosno kupovna moć će vam biti ista, a s obzirom na nadolazeću inflaciju, možda i manja.

Uz sve to prosječna će mirovina i dalje ostati na oko 37 posto udjela u prosječnoj plaći.

Rast mirovina po odabranim kategorijama

Kod svakog usklađivanja većina umirovljenika, poglavito onih s manjim mirovinama, ističe potrebu da je cijeli mehanizam usklađivanja u Hrvatskoj loš i da pogoduje onima s većim mirovinama. Tako da oni koji stvarno imaju najniže mirovine kod svakog usklađivanja ostaju iznenađeni jer svatko na svoju mirovinu dobije identičan postotak povećanja.

Prosječna mirovina onih koji su cijeli staž odradili samo u Hrvatskoj iznosi 2.901,74 kune. Njima će povećanje iznositi 71,36 kunu.

Invalidske i obiteljske mirovine u prosjeku iznose 2091 i 2095 kuna pa će njima rast donijeti oko 51 kuna veću mirovinu.

Prosječna najniža mirovina u Hrvatskoj iznosi 1.738,48 kuna, a njihova bi mirovina usklađivanjem trebala porasti za 42,77 kuna.

Sedamdesetak tisuća branitelja iz Domovinskog rata, čije prosječne mirovine iznose 6.039,87 kuna mogu računati na rast od 148,5 kuna.

‘Kapitalci’ mirovinskog sustava su i dalje umirovljeni saborski zastupnici, članovi Vlade, suci Ustavnog suda i glavni državni revizor čije mirovine iznose 10.305 kuna. Oni će dobiti 253 kune veću mirovinu.