Porez na nekretnine: Koliko će iznositi i tko ga ne mora plaćati

Predstavljena je porezna reforma kojom će se, kako kaže potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac, porezno rasteretiti građani. Konačno su poznate i informacije oko poreza na nekretnine, pri čemu će najviša granica oporezivanja iznositi osam eura, a ne pet kao dosad. Poznato je i kako se neće oporezivati nekretnine koje su stradale u potresu, kao ni one koje su namijenjene za dugoročni najam, a od plaćanja mogu biti oslobođeni i socijalno ugroženi građani. Ipak, nisu svi zadovoljni ovim promjenama pa su se tako pobunili iz Bloka umirovljenici zajedno.

Dugo se čekalo da se donese porezna reforma, a sada je konačno ovdje. Između ostaloga, u njoj se navodi i tko će morati plaćati porez na nekretnine i u kojem iznosu, ali i tko će biti oslobođen plaćanja. Poznato je i kako se podiže osobni dobitak s 560 na 600 eura.

Važan je 31. ožujak

Porez na nekretnine neki već plaćaju, a sada će se neke stvari promijeniti. Prije svega, transformacijom postojećeg poreza na kuće za odmor u porez na nekretnine će se umanjiti neravnoteže na tržištu stambenih nekretnina i stambenog najma povećanjem ponude, a uz to će se i stvoriti uvjeti za razvoj stabilne, predvidive politike upravljanja nekretninama, navodi se u dokumentu reforme. Osim toga, ministar Primorac je otkrio i sve detalje vezane uz oporezivanje.

Tako će se porez utvrđivati prema stanju na dan 31. ožujka. Onaj tko na taj dan bude vlasnik nekretnine provjerit će se je li nekretninu dugoročno iznajmio ili u njoj živi. Ako je u kratkoročnom najmu ili prazna, plaćat će se porez. S druge strane, koliko će iznositi porez na nekretnine ovisit će o odlukama jedinica lokalne samouprave.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Paušalni porez će ovisiti o indeksu turističke razvijenosti

Ministar je rekao da će, prije svega, predmet oporezivanja biti stambene zgrade. Oporezivat će se i novoizgrađene nekretnine, od dana izvršnosti uporabne dozvole, a iznimno od dana početka stvarnog korištenja. Visina poreza bit će od 0,6 do osam eura po četvornom metru, prema odluci općine ili grada, a za naplatu poreza jedinice lokalne samouprave moći će odrediti zoniranje svojih područja.

Što se tiče kratkoročnog turističkog najma, on će se određivati prema indeksu turističke razvijenosti. Prijedlog visine paušalnog poreza na dohodak je između 150 i 300 eura po krevetu za najrazvijenije, za one u drugoj skupini od 100 do 200, trećoj od 30 do 150, a u najnerazvijenijim turističkim područjima od 20 do 100 eura po krevetu.

Tko neće plaćati porez na nekretnine?

Porez se neće plaćati za nekretnine koje onemogućavaju funkcionalno stanovanje u njima, a izuzete su i nekretnine koje ne mogu služiti stanovanju. Izuzete će biti i nekretnine koje služe za poljoprivredu i nestambene djelatnosti. Neće se oporezivati ni nekretnine koje uslijed proglašenja prirodnih nepogoda (npr. potres, poplava,itd.) nisu primjerene za stanovanje. Porez na nekretnine neće se također plaćati na one objekte koje služe javnoj namjeni, tipa starački dom ili studentski, ili one koje su u vlasništvu općina i gradova te nekretnine koje su u državnom vlasništvu.

Jednako tako, da bi netko bio oslobođen plaćanja, potrebno je da objekt bude u dugoročnom najmu barem deset mjeseci godišnje. Porez se tako neće plaćati za nekretnine u kojima se stalno stanuje i one u dugoročnom najmu. U slučaju da je vlasnik nekretnine osoba slabijeg materijalnog statusa, jedinice lokalne samouprave propisat će jasne kriterije.

‘Gdje je tu logika i što to Vlada uopće želi postići?’

Porez se uvodi 1. siječnja 2025., a već po samoj najavi je ova reforma naišla na kritike. Blok umirovljenici zajedno navode kako je Vlada pod pritiskom Europske komisije odlučila uvesti porez na nekretnine iako je svjesna kako je u Hrvatskoj postotak kuća i stanova u privatnom vlasništvu daleko veći nego u drugim članicama EU.

– Koliko je nelogičnosti u ‘stambenoj’ poreznoj politici vidi se iz jednostavnog primjera u kojem dvije osobe imaju vrijednost od npr. 100.000 eura, jedan u novcu a drugi u ‘višku’ 100 m2 stambenih kvadrata odnosno stanu. Ovaj sa 100.000 eura na računu će uložiti u državne obveznice i zaraditi par tisuća eura na što nikome neće platiti nikakav porez, a onaj koji je ‘štedio’ u kvadratima stana će morati platiti porez i do 1.000 eura. Gdje je tu logika i što to Vlada uopće želi postići izuzev još jednog ‘deranja’ svojih građana ili prisiljavanja mnogih da ‘višak’ kvadrata prodaju, a znamo da su kupci uglavnom stranci koji itekako koriste priliku da kupljene stanove i vikendice po Jadranskoj obali komercijalno iskoriste bez da ikome plate i jedan jedini cent. To Vlada naravno ne vidi mada se radi o više od 200.000 objekata.

Novi cenzus za oporezivanje mirovina

Osvrnuli su se i na cenzus za oporezivanje mirovina koji je povećan s 560 na 600 eura. To znači da će se oporezivati mirovine veće od potonjeg iznosa, o čemu smo pisali i u ovom tekstu.

– Ako u Vladi ne shvaćaju zašto bi trebalo potpuno ukinuti porez na mirovine, onda su barem mogli podići cenzus za neoporezivi dio, ako na 1.000 eura, što u svojim zahtjevima traži, onda su barem trebali od poreza osloboditi sve mirovine do iznosa s kojima se ostvaruje pravo na pomoć odnosno 840 eura. Vlada ni kroz prethodna dva mandata nije pokazivala empatiju ili razumijevanje prema potrebitima, da bi već na početku trećeg mandata pokazala nevjerojatnu bahatost i bešćutnost, poručuju iz Blok umirovljenici zajedno.

Cijeli dokument o poreznoj reformi, objavljen na stranici Vlade, možete vidjeti i ispod: