Plenković u Saboru: 'Nizom mjera jačamo položaj umirovljenika, ide i poseban Zakon'

Premijer Andrej Plenković danas je u Saboru podnio godišnje izvješće o radu Vlade. Izvješću su prethodile brojne kritike oporbenih zastupnika koji su premijeru zamjerili manipuliranje statistikama, rast siromaštva, sporost projekata i slično. Plenković je odbacio optužbe te istaknuo da je broj građana u riziku od siromaštva smanjen, da se mirovine i plaće kontinuirano povećavaju te da gospodarstvo bilježi snažan rast. Jedan od ciljeva je usvojiti Zakon o starijim osobama.

Premijer Andrej Plenković danas je u Saboru podnio godišnje izvješće o radu Vlade. Prije nego što je premijer počeo s izvješćem, nekoliko saborskih zastupnika se javilo za riječ s kritikama na račun rada Vlade.

‘Premijer će u izvješću manipulirati statistikom’

Mostov Nikola Grmoja poručio je premijeru da nisu uspjeli zaustaviti ilegalne migracije, zatim da je euro uveden u najgorem mogućem trenutku i da su zbog toga cijene hrane otišle u nebo. Istaknuo je da najviše stradavaju umirovljenici. Osvrnuo se i na ‘dopuštanje rodne ideologije i Istanbulske konvencije’ i izjavio da dolazi i do normalizacije pedofilije. SDP-ova Mirela Ahmetović komentirala je da se može očekivati da premijer manipulira statistikom i govori o rastu plaća, a ne spominje siromaštvo po kojem smo, kako kaže, najgori u Eurozoni.

Saborska zastupnica Anka Mrak Taritaš je poručila da bez stranih radnika ne može opstati hrvatsko gospodarstvo, ni mirovine. Podsjetila je da u riziku od siromaštva živi 37 posto starijih osoba od 65 godina, ali ako žive sami tada ih je čak 61,4 posto u riziku od siromaštva. Naglasila je i sporo realiziranje željezničkih projekata sredstvima EU-a, pa je Europska komisija odlučila povući sredstva.  Nezavisni Nino Raspudić pozvao je javnost koja sluša premijerov izvještaj da to zamisle kao lijepu fikciju ili romantičnu sapunicu. ‘Naša dužnost je da upozorimo da sadržaj koji slijedi nema nikakve veze sa stvarnim ljudima i događajima’, poručio je.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Plenković Grmoji: Nemojte miješati pedofiliju i prava žena

Premijer se osvrnuo na komentare zastupnika. Kazao je kako je po završetku SDP-ovog mandata u riziku od siromaštva bilo 1,2 milijuna ljudi, a danas je to oko 800.000. Osvrnuo se i na korupciju te rekao da pravosudna tijela rade po zakonu i nikoga ne štite. Grmoji je poručio je da ne miješa pedofiliju s Istanbulskom konvencijom koja ima cilj jačati nacionalne mehanizma ‘da sprječavamo divljake da tuku žene, a nažalost, i takvih ima puno u Hrvatskoj’, kazao je i pozvao ga na borbu protiv nasilja nad ženama. Osvrnuo se i na strane radnike, kojih u Hrvatskoj ima oko 160.000 i poručio da je to dobro za hrvatsko gospodarstvo. Da nema njih, teško bismo imali ovako ‘vibrantno gospodarstvo’, istaknuo je Plenković. Podaci policije govore o preko tisuću umirovljenika koji su žrtve obiteljskog nasilja, ali prava brojka bi mogla biti puno veća, više o tome čitajte ovdje.

– Njihov položaj štitimo novim zakonom, boljim uređenjem, načinima i modalitetima njihova dolaska i vodimo računa da oni koji dođu u Hrvatskoj žive dostojanstveno i da ne utječu na naš način života, u smislu mijenjanja naše tradicije, kulture ili društva i zato smo poduzeli ozbiljne mjere. Ako mislite da je ovdje neki problem, ja se nadam da malo otvarate oči dalje od svog praga i gledate situaciju u drugim zemljama, jer to se kod nas ni na koji način nije dogodilo, rekao je premijer.

‘Nizom mjera jačamo položaj umirovljenika’

Plenković se osvrnuo i na umirovljenike te rekao je njima najteže i da nizom mjera nastoje poboljšati  njihov položaj. Podsjetio je da je promijenjena formula usklađivanja usklađivanja mirovina na 85:15, povećana minimalna i invalidska mirovina, povećan staž majkama na 12 mjeseci i da je kroz 11 jednokratnih potpora isplaćeno ukupno 770 milijuna eura.  Za godišnji dodatak će se ove godine potrošiti 210 milijuna eura i naglasio je da to nije 13. mirovina jer za to nema novaca u proračunu. ‘Bilo bi super da imamo, ali nemamo’, izjavio je. Ponovio je da će prosječna mirovina do kraja godine doći iznad 700 eura, a do kraja mandata cilj je 800 eura. Kazao je i da se gradi 18 novih Centara za starije osobe i da zna da nije dovoljno te da će ih se graditi još.

– Do kraja mandata ćemo donijeti nešto što nemamo, što nam fali i što malo država ima, a to je Zakon o starijim osobama. Mi smo društvo koje stari i treba nam jedan sveobuhvatan zakon koji će adresirati ovo pitanje. Svi u obitelji imate tu temu. Takav zakon nam treba i to ćemo donijeti u dijalogu sa strankama umirovljenika poput HSU-a, ali i s drugima, kao i s Maticom i Sindikatom koji tu ideju podržavaju.

Plenković: Postigli smo moj glavni cilj

Za hrvatsko gospodarstvo, Plenković je kazao da je naš BDP među najbržim stopama rasta u EU. Sada smo na 77 posto prosjeka EU-a, u odnosu na 62 posto 2015. godine. Sada smo iznad Slovačke, Grčke, Latvije, Bugarske, a dosegnuli smo razinu Mađarske. Premijer naglašava da je cilj do kraja mandata premašiti 80 posto. Naveo je da je Portugal na 82 i prema iskustvu drugih zemalja tada dolazi do preokreta u trendovima korištenja slobodne kretanja, odnosno iseljavanje stanovništva. Javni dug je nakon pandemije došao na 86 posto, a danas je smanjen 56,9 posto, istaknuo je. Posebno je pohvalio što je Hrvatska dospjela na A razinu investicijskog kreditnog rejtinga po prvi puta u povijesti.

Zatim se osvrnuo na rast plaća i mirovina. Minimalna plaća je od 2016. porasla za 134 posto, prosječna za 92 posto, medijalna za 90 posto, a mirovine za 93 posto. Premijer kaže da je svjestan da to nije dovoljno, ali da imamo trend rasta i da je to rezultat provedbenih mjera posljednjih devet godina. Istaknuo je kako danas imamo rekordnih 1.780.000 zaposlenih ljudi, a nezaposlenost je na povijesno niskoj razini od četiri posto. Dodao je kako mu je posebno drago što su uveli poreznu olakšicu od pet godina bez poreza na dohodak za hrvatske povratnike koji su živjeli vani najmanje dvije godine.

– Koji je bio moj glavni cilj? Očuvati socijalnu koheziju i pomoći najranjivijima, i to smo uspjeli. Nije došlo do vala otpuštanja, nije došlo do ugroze egzistencije hrvatskih obitelji. Energetsku krizu Hrvati realno gledajući praktički nisu osjetili. Cijena plina je u jednom trenutku bila 17 puta veća nego što su je građani plaćali. Hrvatska je stala iza svih tih računa koji su ljudima stizali, kazao je Plenković.

Plenković o dva velika problema u Hrvatskoj

Premijer je naveo kako u Hrvatskoj imamo dva velika problema, inflaciju i priuštivo stanovanje. Govoreći o inflatornim pritiscima rekao je kako po tom pitanju očekuje puno veću i snažniju ulogu Hrvatske narodne banke. Naveo je da je u jednom trenutku bilo puno novaca na raspolaganju i da je zbog toga došlo do veće potrošnje i zarade.

– Što su napravili oni koji u kapitalizmu, a živimo u kapitalizmu, rade u načelu za svoj profit? Iskoristili su tu situaciju. Tu nema dileme. Pogledajte plaće 500 glavnih CEO-a u Hrvatskoj. Je li nekome loše? Ne bih rekao? Jesam li zadovoljan time kao premijer? Nisam. Jesu li pokazali solidarnost kao država koja se doslovno rastegnula? To je cijela bit, oni gledaju sebe, a Vlada gleda sve, rekao je Plenković.

Kao drugi problem naveo je priuštivo stanovanje za mlade i kazao da se na tome radi. Podsjetio je da su usvojene mjere koje bi trebale pomoći mladim obiteljima da se čim prije osamostale i da ostanu u Hrvatskoj. Kaže kako su ovih problema svjesni i da ih frustriraju ali se na njima radi.

O nacionalnim naknadama i zdravstvu

Premijer je poručio da Vlada radi na kvalitetnijem i učinkovitijem sustavu socijalne skrbi. Istaknuo je da osnovica za zajamčenu minimalnu naknadu sada iznosi 160 eura te da je donesen niz zakona koji poboljšavaju položaj osoba s invaliditetom, poput Zakona o osobnoj asistenciji i Zakona o inkluzivnom dodatku, koji ranije nije postojao. Naglasio je da su prije osobe s invaliditetom morale prolaziti kroz četiri ili više postupaka kako bi ostvarile svoja prava, dok je sada sve objedinjeno u jednu proceduru. Do sada je pokrenuto 350.000 postupaka, a riješeno više od 240.000, pri čemu više od 185.000 građana prima inkluzivni dodatak i ostvaruje veće iznose nego ranije. Plenković je poručio kako nitko neće biti u gorem položaju nego prije te da je zakon donesen u suradnji s udrugama osoba s invaliditetom. Dodao je i kako je tema inkluzivnog dodatka sada postala aktualna među onima koji o njoj ranije nisu ni govorili, iako je upravo njegova Vlada bila ta koja ga je uvela.

Govoreći o zdravstvu, premijer je istaknuo da je u taj sustav uloženo 2,5 milijarde eura te da se intenzivno radi na obnovi zdravstvenih ustanova. Posebno je naglasio očekivanja od mandata ministrice Irene Hrstić u pogledu skraćivanja lista čekanja. Spomenuo je i nedavno donošenje Zakona o logopedskoj djelatnosti, kao i razvoj pomorske i helikopterske hitne službe, koje prije nekoliko godina nisu postojale.

– Želimo da se suzbije korupcija u zdravstvu, koja je u zadnje vrijem postala itekako vidljiva. Očito je problem jer da nije ne bi se ovo događalo. I želimo bolju kontrolu javnih nabava, kazao je predsjednik Vlade.

Obnova od potresa i prometna infrastruktura

Premijer je istaknuo kako je u prometni sektor uloženo mnogo te da su realizirani brojni infrastrukturni projekti diljem Hrvatske. Spomenuo je dovršetak autoceste do Siska, drugu cijev tunela Učka i Pelješki most te najavio da će spoj Omiša i Splita biti završen u ovom mandatu. Naveo je i da će Istarski ipsilon do kraja godine biti u punom profilu autoceste, a koridor 5C do granice s Mađarskom u cijelosti dovršen. Dodao je da su investicije u željeznicu prioritet te da će do kraja 2025. u prometu biti 70 novih baterijskih vlakova koje radi Končar. Naglasio je i velika ulaganja u obalu i otoke te ravnomjeran regionalni razvoj, što, prema njemu, potvrđuju rezultati lokalnih izbora i kontinuitet potpore u mnogim jedinicama lokalne samouprave.

Govoreći o obnovi Zagreba i Banovine, premijer je rekao da je do sada uloženo oko četiri milijarde eura iz državnog proračuna, Svjetske banke i Nacionalnog plana oporavka. Većina bolnica, škola, fakulteta i kulturnih objekata financirana je sredstvima Vlade, a cilj je dovršiti obnovu do 2030. godine. Plenković je naglasio i demografske mjere, među kojima je devet puta povećana naknada za roditeljski dopust te uvođenje produženog očinskog dopusta. Uz to, Vlada ulaže u programe priuštivog stanovanja, planira izgradnju novih stanova te podržava zapošljavanje mladih, čiji se broj zaposlenih na neodređeno povećao za 64 posto od 2016. godine. Sve te mjere, poručio je, usmjerene su jačanju obitelji i stvaranju stabilnijeg društva.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.