Oporba podržala Mrsićev prijedlog da se smanji jaz između visine doprinosa i mirovine

Nekadašnji ministar rada i mirovinskog sustava iz redova SDP-a, Mirando Mrsić (Demokrati) godinama se konstantno zalaže za ispravljanje nepravdi u mirovinskom sustavu, prije svega razdvajanje mirovina prema općim i posebnim propisima. Njegov novi zakonski prijedlog, kojim traži i smanjivanje jaza između visine uplaćenih doprinosa i mirovina, jučer je u Saboru podržala oporba.

Mirando Mrsić predložio je jučer u Hrvatskom saboru izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, a njegove je prijedloge podržala saborska oporba. Svrha izmjena ispraviti je nepravde u mirovinskom sustavu, no šanse da ih većina u Saboru prihvati gotovo su nemoguće, tim više jer ovo nije prvi takav pokušaj nekadašnjeg ministra rada i mirovinskog sustava.

Braniteljske, ali i partizanske mirovine u fokusu

Vođa Demokrata traži smanjivanje jaza između visine uplaćenih doprinosa i mirovina, kao i razdvajanje mirovina prema općim od onih prema posebnim propisima. Istaknuo je i problem velikog broja prijevremenih mirovina, u koje su građani bili prisiljeni ići zbog gubitka radnih mjesta uslijed privatizacije, zbog čega u prosjeku Hrvati imaju samo 32 godine radnog staža.

Zanimljivo da Mrsić ovoga puta u prvi plan nije stavio braniteljske, nego partizanske mirovine koje se nasljeđuju po istom principu kao braniteljske. Za sve povlaštene mirovine izdvaja se oko šest milijardi kuna godišnje.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Napomenuo je da se za braniteljske mirovine nakon usvajanja prijedloga zakona ministra branitelja Tome Medveda od 1. siječnja 2019. izdvaja 350 milijuna kuna, a da 25 godina nakon završetka Domovinskog rata postoji još 10.000 zahtjeva za priznavanje prava na braniteljsku mirovinu, piše Glas Istre.

Snižavanje dobne granice zbog roditeljskih dužnosti

Mrsić predlaže razdvajanje povlaštenih mirovina na dio mirovine ostvaren prema posebnom propisu i dio mirovine ostvaren na temelju staža osiguranja pokrivenog doprinosima. Predlaže i snižavanje dobne granice za starosnu mirovinu osiguraniku koji je obavljao roditeljske dužnosti u prvoj godini života djeteta. Snižava se dobna granica i za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu za jedno dijete za 6 mjeseci, za dvoje djece za 18 mjeseci i za troje i više djece za 36 mjeseci.

Također, propisuje se drugačiji način određivanja prosječnog vrijednosnog boda za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust, roditeljski dopust, prava na rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta, dopusta radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, prava na rad s polovicom punoga radnog vremena radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju.

Bačić: Za Mrsićev prijedlog treba više od milijardu kuna

Saša Đujić (SDP) ustvrdio je kako je  drugi mirovinski stup prijevara građana, osobito onih između 60 i 65 godina života koji bez obzira na izabrani model za isplatu mirovine gube između 40 i 60 posto novca. Napomenuo je da se i radničke i povlaštene mirovine ne mogu isplaćivati iz proračun te da umirovljenici ne smiju biti zadnja rupa na svirali. Zakonski prijedlog podržala je i Anka Mrak Taritaš (Glas).

Branko Bačić (HDZ)  podsjetio je kako za isplatu mirovina godišnje ukupno treba osigurati 43 milijarde kuna za 1,2 milijuna umirovljenika, napomenuvši kako je Hrvatska na razini prosjeka EU po izdvajanju u mirovinski sustav u odnosu na BDP. Svake godine pritom za mirovine nedostaje 18 milijardi kuna koje se moraju namirivati iz proračuna. Dodao je kako bi za Mrsićev zakonski prijedlog bilo potrebno osigurati više od milijardu kuna što nije mali novac i traži značajno povećanje izdvajanja te da je ova Vlada u svom mandatu mirovine povećala 12 posto.