‘Obiteljsko srebro’ HZMO-a: Otkrivamo kolikim udjelima u drugim tvrtkama Mirovinsko raspolaže, iznosi su basnoslovni

Milan Dalmacija
31. prosinca 2022.
Novosti
A- A+

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje raspolaže udjelima u 23 tvrtke vrijednima 215.342.369 kuna (28.580.843,98 eura). No, do novca neće lako doći, jer zainteresiranih kupaca zasad nema, iako je plan prodati sve udjele do kraja 2026. godine. Uz to, HZMO ima udjele u 11 tvrtki koje su u stečaju ili likvidaciji te će se iz njih moći naplatiti tek nakon okončanja postupaka.

ivan serdar

Ravnatelj HZMO-a Ivan Serdar | Foto: Mirovina.hr

Kad je krajem kolovoza Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) objavio javni poziv za kupnju udjela tvrtke Agroduhan, nemalo smo se iznenadili kad smo vidjeli da udjele u njoj ima i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO). Na stolu je bilo pet udjela, ukupne vrijednosti 20.035.000 kuna (2.659.101,47 eura), od čega vrijednost udjela HZMO-a iznosi 1.592.000 kuna (211.294,71 euro).

hzmo
Mirovinsko se rješava udjela u državnim tvrtkama: Prodaje se Agroduhan iz Slatine

Stoga smo odlučili vidjeti kakve zalihe udjela u drugim tvrtkama ima naše Mirovinsko osiguranje, koje je samo ove godine za mirovine i druga mirovinska primanja isplatilo ukupno 46.538.012.000 kuna (6.176.655.650,67 eura), dok su ukupni rashodi HZMO-a u 2022., prema nedavno donesenim izmjenama i dopunama Financijskog plana, bili 48.459.418.000 kuna (6.431.670.051,10 eura), odnosno 11.848.000 kuna (1.572.499,83 eura) veći od prihoda.

A među prihodima, osim mirovinskih doprinosa, sredstava iz fondova Europske unije i Mehanizma za oporavak i otpornost te prodaje nefinancijske imovine i ostalog, nalaze se opći prihodi i primici u iznosu od 20.377.856.665 kuna (2.704.606.366,05 eura), vlastiti prihodi u iznosu od 2.800.000 kuna (371.623,86 eura) i 81 milijun kuna (10.750.547,48 eura) ostalih prihoda za posebne namjene.

Neuspjela prodaja

Od svih spomenutih iznosa, niti jedna lipa nije dobivena prodajom udjela tvrtki u kojima sudjeluje HZMO. Naime, iz CERP-a su nam potvrdili kako je prodaja udjela Agroduhana dvaput propala. Na prvi natječaj, u svibnju, javila se turska kompanija Star Agritech Tarim, no predala je samo ponudbenu dokumentaciju, ali ne i ponudu za kupnju Agroduhana. Na ponovljeni poziv, krajem kolovoza, nije se javio nitko.

– S obzirom na to da je u prvom postupku otkupljena ponudbena dokumentacija i nije predana ponuda, dok u drugom postupku prodaje nije niti otkupljena ponudbena dokumentacija, možemo samo pretpostaviti da je početna cijena koja je jednaka procijenjenoj vrijednosti društva odnosno po sniženju procijenjene vrijednosti bila vjerojatno iznad cijene koju su eventualni potencijalni kupci bili spremni ponuditi za kupnju. Jednostavnije rečeno, to je zakon tržišta, ponude i potražnje, poručila je glasnogovornica CERP-a Tijana Hrvojević Matković.

Dodala je da CERP planira do kraja 2026. godine prodati cjelokupni portfelj dionica kojim upravlja. Dosad je bilo pokušaja prodaje udjela HZMO-a u drugim tvrtkama, no svi su završili kao prodaja Agroduhana. Osim udjelima HZMO-a, CERP upravlja i državnim udjelima te udjelima pojedinih banaka temeljem zaduženja tvrtki.

– Nije moguće precizno utvrditi kojim redoslijedom će se prodavati koja društva jer to ovisi o ispunjenju prethodnih pretpostavki prodaje, a s obzirom na to da se nikad ne prodaje samo portfelj jednog imatelja u društvu već i RH i CERP-a, nekad je prethodno potrebno usklađenje stanja ostatka portfelja u vlasništvu RH i CERP-a sa stanjem u društvu, pojasnila je Hrvojević Matković.

Udjeli u stotinama milijuna kuna

Tako CERP uime države, HZMO-a i dijela banaka upravlja njihovim udjelima u ukupno 212 likvidnih tvrtki. Vrijednost tog portfelja iznosi ukupno 4.199.488.995 kuna, odnosno 557.367.973,32 eura. Od toga HZMO ima udjele u 23 tvrtke ukupne vrijednosti 215.342.369 kuna (28.580.843,98 eura).

Udjeli HZMO-a u likvidnim tvrtkama | Foto: CERP

“Obiteljsko srebro” HZMO-a čine udjeli u tvrtkama: Adriadiesel, Adriadiesel green energy, Agroduhan, Agrolaguna, Autotrans Lika, Belvedere, Čilaš, Dubrovačko primorje, Đuro Đaković grupa, GAP-Građenje, Glas Slavonije, GP Krk, Imunološki zavod, Jadroplov, Medora hoteli i ljetovališta, Olma, Palace hotel, Podravka, Projektni biro Pakrac, Tiha, Trgocentar Zabok, Veterinarska ambulanta Klanjec i Veterinarska stanica Ozalj.

Ali, to nije sve. HZMO ima i udjele u tvrtkama od kojih će imati neke koristi tek kad budu završeni stečajni i likvidacijski postupci. Stečaj se vodi za 10 tvrtki iz portfelja HZMO-a: Centar za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske, Dalma, Dalmacijavino, Krzno, Meiso, Puljanka, Ratarstvo, Uljanik, Univerzal i Visokogradnja, dok je u likvidaciji Duhanski institut iz Zagreba.

Društva u stečaju u kojima HZMO ima udjele | Foto: CERP

– Iz eventualnog ostatka stečajne ili likvidacijske mase, imatelji portfelja imaju udio u ostatku mase razmjerno udjelu u društvu po okončanju stečaja odnosno likvidacije, objašnjavaju iz CERP-a dodajući da oni ne upravljaju udjelima u tim tvrtkama.

Potencijal za stabilizaciju sustava

Njima upravlja jedno od tri društva HZMO-a – Hrvatsko mirovinsko osiguranje (HMO). To je društvo s ograničenom odgovornošću, prema izvješću Državne revizije za 2020. godinu, potraživalo ukupno 50.847.177 kuna (6.748.580,13 eura) spornih i rizičnih potraživanja te 24.381.543 kune (3.235.986,86 eura) utuživih potraživanja kupaca dionica i udjela pojedinih tvrtki. Osim toga, čini se da nije u potpunosti ispunjavalo svoje obveze prema HZMO-u.

Likvidirana društva u portfelju HZMO-a | Foto: CERP

– Društvo HMO ne podmiruje obveze prema Zavodu, nego sredstva od naplaćenih potraživanja za račun Zavoda oročava u poslovnoj banci. Koncem lipnja 2020. Zavod je društvu HMO uputio zahtjev za podmirenje dospjelih potraživanja sa stanjem na 30. lipnja 2020. u iznosu od 34.898.956 kuna (4.631.887,45 eura). HMO nije podmirio svoju obvezu u utvrđenom roku, stoga mu je početkom kolovoza 2020. Zavod uputio opomenu pred ovrhu. Na temelju navedene opomene nije postignuta naplata potraživanja, a do vremena obavljanja revizije (listopad 2021.) ovršni postupak nije pokrenut, stoji u nalazu Državne revizije koja je HZMO-u preporučila promjenu modela financiranja HMO-a.

Čini se da bi prodaja “obiteljskog srebra” te naplata nedospjelih potraživanja od vlastitih društava, uz druge oblike ulaganja koje HZMO redovito provodi, mogla barem djelomično ojačati mirovinski sustav, za kojeg resorni ministar Marin Piletić ionako drži da je stabilan i održiv, o čemu možete više čitati ovdje.

Popularno
Share via
Copy link
Powered by Social Snap