Ni umirovljenik iz Kaštela ne može podići mirovinu, banke mu ne žele unovčiti ček!
Pošteno ste zaradili svoju mirovinu, mirovinsko osiguranje sredstva vam uredno isplaćuje, ali novac ne možete podići u banci? Upravo takvu agoniju proživljavaju hrvatski umirovljenici s američkom mirovinom. Nakon što je stariji Šibenčanin prvi javno upozorio na ovaj apsurd, obratio nam se umirovljenik iz Kaštela čija je egzistencija zbog poslovanja hrvatskih banaka također sada ugrožena.
Ilustracija: Pixabay
Umirovljenici s američkom mirovinom od ove godine u hrvatskim bankama više ne mogu unovčiti čekove iz SAD-a. Razlog je taj što banke više ne otkupljuju ta sredstva plaćanja iz inozemstva, već umjesto toga traže elektroničke naloge. No, američki mirovinski fondovi rade samo putem čekova. Redovno sredstva isplaćuju svojim osiguranicima, no oni novac u Hrvatskoj ne mogu podići.
Među njima je i 68-godišnji Dujo Topić iz Kašel Gomilice nedaleko od Splita. Kako bi zaradio mirovinu do koje sada ne može, otisnuo se “preko bare” gdje je 12 godina radio za Motion picture Industry kao kuhar na filmskim setovima u Hollywoodu. No, ima on i hrvatsku mirovinu, pri čemu je suvišno reći da je ona trostruko manja za dvostruko više radnog staža.
Za 22 godine staža u Hrvatskoj prima samo 1.500 kuna
On svojih 630 dolara, što je oko 4.244 kune, podići ne može. Inače, mirovina bi mu iznosila preko 1.000 dolara (više od 6.700 kuna) da nije koristio mogućnost jednokratne isplate dijela mirovine od tamošnjeg mirovinskog fonda.
“U Hrvatskoj sam radio 22 godine, na željeznici i u Pomgradu, za što primam oko 1.500 kuna mirovine i to mi je trenutno jedini prihod, pošto u nijednoj hrvatskoj banci svoju američku mirovinu podići više ne mogu” – kaže nam 68-godišnji Dujo Topić koji je u mirovini posljednje tri godine.
Rješenje je pokušao naći u bankama izvan Hrvatske, Austriji, Njemačkoj… no ni tu nije bilo sreće, s obzirom na to da američke banke koje se nalaze u okolnim zemljama posluju samo s poslovnim klijentima, ali ne i građanstvom.
“Nazvao sam UniCredit banku, dobio sam poslovnicu u Livnu i tamo su mi rekli da bi mi mogli primiti ček, da im ga pošaljem, no tu se nešto zakompliciralo pa još uvijek čekam njihov odgovor. Za mene bi to bilo koliko-toliko dobro rješenje da po mirovinu svakog mjeseca putujem u susjednu Bosnu i Hercegovinu. Ili da preko prijatelja u Americi primam mirovinu, ako je to uopće moguće” – kaže nam ovaj umirovljenik.
HNB traži rješenje?
Jedno od rješenja je otvaranje računa u nekoj banci u SAD-u kojoj bi mirovinski fond slao čekove, a ta bi ih banka mijenjala te s bankom u Hrvatskoj poslovala putem elektroničkih naloga. No, to je potpuno apsurdno, jer bi svaki umirovljenik s američkom mirovinom trebao ne samo osobno otputovati u Ameriku, nego tamo otvoriti račun i položiti na njega određenu sumu novca, koja mu na drugom kraju svijeta jednostavno – ne treba.
U Hrvatskoj narodnoj banci umirovljenicima su rekli da ne mogu ništa učiniti, no za medije su odgovorili pak da su u “procesu definiranja načina za rješavanje” ovoga problema. Iako smo ih pitali kada će i kako konkretno on biti riješen, odgovorili su nam isto.
HNB je u procesu traženja rješenja
“Tijekom nekoliko posljednjih godina banke sa sjedištem u Republici Hrvatskoj postepeno su smanjivale aktivnosti vezane uz pružanje usluga otkupa inozemnih čekova na način da su u zadnje vrijeme otkupljivale čekove samo određenih inozemnih izdavatelja ili su u cijelosti prestajale s tom aktivnosti. Prema nama dostupnim informacijama banke koje posluju u Republici Hrvatskoj do kraja 2019. godine prestale su poslovati s čekovima koji su izdani u inozemstvu.
Takvu su odluku – u okviru svoje poslovne politike, o kojoj odlučuju samostalno i na koju središnja banka nema utjecaja – donijele iz nekoliko razloga, u prvom redu zbog rizika povezanih s tim poslom. Konkretno, zbog poteškoća koje su nastajale zbog čestih promjena uvjeta inozemnih banaka s kojima su imale sklopljene ugovore o naplati po osnovi čeka. Usto, banke su bile izložene riziku nestanka čekova koje su slale u pošiljkama u inozemstvo radi naplate. Također, bile su izložene riziku gubitka zbog česte pojave krivotvorenih inozemnih čekova.
Umjesto čekom dužnik (inozemni platitelj) bi mogao platiti po osnovi svoje obveze na transakcijski račun otvoren u Republici Hrvatskoj ili bilo kojoj drugoj državi, međutim u vezi s takvim načinom naplate primatelj plaćanja mora se dogovoriti s dužnikom.
Hrvatska narodna banka upoznata je s problematikom dijela hrvatskih građana te je u procesu definiranja načina za njezino rješavanje” – odgovorili su za portal Mirovina.hr iz HNB-a.
