Ministar Pavić uvjerava nas da većina neće u mirovinu sa 67, ali demantira ga stvarnost

Jasmina Grgurić
7. travnja 2019.
Novosti
A- A+

“I dalje će, i tu mogu smiriti naše građane, većina ljudi ići između 60 i 65 u mirovinu. Oni koji su najranjiviji, naši građevinski radnici, gospođe blagajnice u dućanima, medicinske sestre, svi oni koji rano ulaze na tržište rada sa 18 godina, mogu otići u mirovinu sa 41 godinom staža i 60 godina života. Oni koji studiraju do 25. godine ići će sa 65. Dakle, samo oni koji neće uspjeti 41 godinu staža do 65 osigurati radit će do 67 godina“ – ponovio je ministar Marko Pavić ovih dana u emisiji Mreže TV. Ujedno je to i njegov odgovor sindikatima koji pokreću referendumsku incijativu protiv mirovine sa 67 godina.

Marko Pavić Snimak zaslona: Youtube/Mreža TV

Sigurno se sjećate Ane i Marije, dvije učiteljice iz promidžbenog spota Ministarstva rada i mirovinskog sustava. Javnost još uvijek nije doznala koliko je novca utrošeno u ovu reklamnu kampanju, a na javnoj televiziji u udarnom terminu vrti se već novi spot iz iste “propagandne radionice”.

Tih “samo” je daleko više nego onih sa 41 godinu staža

Naime, paralelno sa sindikalnom najavom referendumske inicijative protiv umirovljenja sa 67 godina, Pavićevo ministarstvo još je jednom odlučilo pridobiti javnost šarenim sličicama nasmijanih radnika koji potkrepljuju tezu da će do 67. godine raditi “samo” oni koji ne uspiju ostvariti 41 godinu radnog staža, čime se stvara “pravedniji” mirovinski sustav.

Propaganda mirovinske reforme: Pavićevo ministarstvo ne želi otkriti koliko košta reklamni spot

No, ovakvu tezu demantira hrvatska stvarnost. Tako se u sustavu mirovinskog osiguranja nalazi samo oko 24.000 osoba koje su u mirovinu otišle s efektivnim stažom od 41 godinu sa 60 godina života. Iako su time stečeni uvjeti za starosnu mirovinu, unatoč tomu neki ostaju raditi i koju godinu dulje pa i do 65. godine.

Žene su pak uvjete za starosnu mirovinu stjecale ranije, sa 61 godinu da bi se ta granica već 2018. postepeno povećala na 62 godine. Ona će do 2031. biti pomaknuta za pet godina koliko će žene raditi dulje. Također, mnoge žene ostaju na tržištu rada do 65. godine, bilo zato što nemaju dovoljno radnog staža, jer su u vrijeme recesije masovno ostajale bez posla, ili iz prostog razloga što im je plaća veća od mirovine. Mnogi građani upravo zbog kredita, i nakon stečenih uvjeta za mirovinu, ostaju raditi, jer inače ne bi mogli otplatiti dugovanje.

Prvih mjeseci ove godine u mirovinu sa 41 godinu radnog staža otišlo je oko 1.800 građana, no riječ je onima rođenima 50-ih godina koji nisu imali prekid, što će u slučaju budućih umirovljenika biti sve rjeđe. Kada se njima pribroje radnici na određeno vrijeme, honorarci i radnici na polovini radnog vremena, situacija je još gora, kao i kod naravno visokoobrazovanih mladih stručnjaka koji kasno ulaze na tržište rada.

Prijevremeni umirovljenici imaju više radnog staža

Često se govori kako su problem hrvatskog mirovinskog sustava prijevremeni umirovljenici, čija se mirovina umanjuje, no njih je manje nego onih starosnih. Naime, u starosnoj mirovini je više od 600 tisuća umirovljenika, dok je u prijevremenoj njih oko 190 tisuća.

Prijevremenim umirovljenicima sa 35 godina staža samo 1.800 kuna mirovine

Podatak koji demantira ministrove teze jest i onaj da prijevremeno umirovljeni građani u prosjeku imaju više staža nego oni u starosnoj mirovini. Prosječan staž u prijevremenoj mirovini iznosi 35 godina, dok su starosni umirovljenici u prosjeku radili čak četiri godine manje.

Problem nisu ni godine staža, ni godine starosti, nego male mirovine. Tako prosječni radnik može za 35 godina rada očekivati mirovinu s dodatkom od 27 posto u visini oko 2.800 kuna, s tim da će mu ona biti umanjena za 18 posto ukoliko u nju ode pet godina ranije pa će se ona u konačnici kretati oko prosjeka od 2.400 kuna, što je samo stotinu kuna više od linije siromaštva u Hrvatskoj. Mirovina za dugogodišnjeg osiguranika veća je te u prosjeku iznosi oko 3.500 kuna.