Ministar Pavić: Oni koji rano ulaze u sustav rada mogu sa 60 godina u mirovinu

Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić prošloga tjedna u Saboru nije izbjegao pitanja o mirovinskoj reformi, iako nismo doznali ništa previše novo. Sve su stavke mahom usmjerene na buduće umirovljenike i rješavanje dodatka od 27 posto, no neka veća prava trebala bi obuhvatiti i one sadašnje.

Buran tjedan u Hrvatskom saboru je iza nas. Rasprave među zastupnicima i ovoga puta bile su više usredotočene na ideološka pitanja, koja je sada potaknula Istanbulska konvencija, a manje na realne probleme. Jedan od načina njihova rješavanja svakako su potrebne reforme, među njima i ona najiščekivanija – mirovinska. Novoosnovana radna skupina pri Ministarstvu rada i mirovinskog sustava već je trebala početi s radom, no novih informacija za sada nema. Ipak, ministar Marko Pavić u Sabornici nije mogao izbjeći neka pitanja, na koja je dao manje-više ustaljene odgovore.

Tako je u vezi pomicanja dobne granice za odlazak u mirovinu sa 67 godina iznova podsjetio kako to predviđa već i sadašnji Zakon o mirovinskom osiguranju iz 2014. godine. Međutim, dodao je da zaposlenici koji rano ulaze u sustav rada, mahom oni s nižim stupnjem obrazovanja, već i sada mogu u mirovinu ići i ranije, sa 60 godina, a ta će se mogućnost zadržati.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Naime, pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika ima osoba kada navrši 60 godina života i 41 godinu radnog staža.

Za povećanje mirovina 1,4 milijarde kuna

Također, još je jednom ponovio kako je mirovinski sustav održiv, a isplata mirovina neupitna. Podsjetio je i da čitava priča nije nimalo jeftina za državu, jer je u njezinu proračunu potrebno osigurati oko 39 milijardi kuna godišnje za isplatu mirovina i mirovinskih primanja. Od toga, 56 posto sakupi se iz doprinosa, dok se 17 milijardi subvencionira iz državnog proračuna. Naglasio je i podatak da je od ukupnog broja starosnih mirovina, manje od 20 posto ostvarenih sa stažem većim od 40 godina.

“Upravo zato, a i prema preporukama Europske komisije, cilj mirovinske reforme je osiguravanje održivosti i adekvatnosti mirovina sadašnjih i budućih umirovljenika. Većina reforme odnosit će se na buduće umirovljenike, ali jednim dijelom bavit će se i sadašnjim, posebice vezano za njihovo uključivanje na tržište rada. Ove je godine u proračunu predviđeno 1,4 milijarde kuna za povećanje mirovina” – rekao je Marko Pavić, a prenijelo njegovo ministarstvo.

Beneficirana zanimanja neće se ukinuti

Pavić je dodao kako je cilj reforme da nijedna skupina osiguranika ne bude oštećena te će se njome učinkovito riješiti i pitanje dodatka od 27 posto.

“Beneficirana zanimanja neće se ukidati, već će se prilagoditi okolnostima 21. stoljeća, sukladno studiji Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu“ – kazao je ministar.

Za kraj izlaganja o mirovinskoj reformi u Saboru zaključio je da će sveobuhvatna i cjelovita reforma, koja će na snagu stupiti 1.siječnja 2019. godine, osigurati sigurnost i održivost mirovinskog sustava.