Marić govorio o Planu oporavka: Najavio 77 reformi i 152 ulaganja, među njima je reforma obiteljskih mirovina

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić danas je na konferenciji za medije predstavio reforme i planirane investicije iz Plana oporavka i otpornosti. Početak provedbe plana očekuje se krajem 2021. godine.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić jutros je predstavio reforme iz Plana oporavka i otpornosti. Dokument je gotov, čeka se suglasnost Europske komisije, a nakon toga se šalje Europskom vijeću. Hrvatska bi već od jeseni mogla povući predujam u iznosu od šest milijardi kuna, a provedba aktivnosti mogla bi početi krajem 2021. godine.

Marić je kazao kako je plan napraviti 77 različitih reformi i 152 ulaganja. Umirovljenike bi najviše mogle zanimati reforme u komponenti tržišta rada, socijalne zaštite i zdravstva.

“Ovaj dokument, ovaj instrument, ovi novci ako hoćemo tako, nisu namijenjeni za krpanje ikakvih rupa. Bilo javnog sektora bilo privatnog sektora. Zdravstvo je najbolji primjer. Sve mjere koje su u zdravstevnom sustavu ne odnose se na nekakve postojeće dugove ili postojeće obveze, nego na transformaciju zdravstva kako danas-sutra ne bi generiralo neke nove obveze”, kazao je Marić.

Nacionalni plan oporavka i otpornosti sadrži reforme i investicije ukupne vrijednosti 6,3 milijarde eura, a ovdje možete vidjeti koliko sredstava će se uložiti u pojedinu komponentu Nacionalnog plana oporavka.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Marić je uvodno predstvio tempo provedbe plana, a zatim su uslijedila pitanja novinara.

Imamo li garancije da će reforme biti provedene?

Novinari su primijetili da u Planu oporavka imamo reforme o kojima se godinama priča. Koja je garancija da će se ovoga puta stvarno provesti?

“Ovdje govorimo o vrlo jasnoj prilici koja stoji. Dobili smo dodatni poticaj da možda s nekim stvarima s kojima su se sve Vlade u proteklom razdoblju suočavale, da sada imate jasniju sliku i političku volju da uspješnost provedbi ovih mjera zapravo zaživi. Hrvatska je malo bolje prošla u odnosu na neke druge zemlje kada gledate koliko smo novca povukli. Ali svima na raspolaganju stoji isto”, kazao je Marić.

Dokument je značajan poticaj da se  krene u smjeru reformi, dodao je ministar.

Hoće li biti sankcija za resore i ministre koji ne ispune plan?

“Nije na meni da to komentiram, ali mislim da se jasno zna. I mi kao Vlada i pojedini ministri, naravno da će se izuzetno sada pratiti. Imamo dosta jasan semafor, ovdje je to možda jače naglašeno nego u drugim prilikama. Treba vjerovati da su svi ministri, kao što jesu, prionili poslu u pripremi dokumenta i svi smo svjesni da se provesti mora”, kazao je Marić.

Promjene u svijetu mirovina

Novinari su pitali što je s duljim radnim vijekom o kojem se priča posljednjih dana, a Marić je odgovorio da će ministar Aladrović predstaviti reforme iz svog resora zasebno.

Podsjetimo, među 77 planiranih reformi imamo nekoliko u sustavu mirovinskog osiguranja.

“Uz nastavak ulaganja u očuvanje radnih mjesta i likvidnost poduzeća, u narednom razdoblju potrebno je osigurati stabilnost i učinkovitost sustava socijalne skrbi te održivost mirovinskog sustava uz stvaranje novih kvalitetnih radnih mjesta”, stoji u uvodnom dijelu komponente Tržišta rada i socijalne zaštite.

Konkretno, radi se o reformi obiteljskih mirovina. Kao glavni izazov Vlada navodi niske iznose obiteljskih mirovina i nemogućnost korištenja dijela obiteljske mirovine uz osobnu mirovinu, što znatno utječe na razinu adekvatnosti ukupnih mirovinskih primanja. Cilj je daljnje unaprijediti mirovinski sustav povećanjem mirovina iz I. i II. mirovinskog stupa kroz redefiniranje modela obitlejskih mirovina i povećanjem mirovina iz II. mirovinskog stupa.

Plan je i povećati kapacitete smještaja skrbi za 700 starijih osoba kojima je potrebna dugotrajna skrb. Dodatno, plan je snažnije uključiti mirovinske fondove u infrastrukturne projekte te veća ulaganja u poduzeća u vlasništvu RH čime bi se stvorio potencijal za veće prinose i samim time veću ušteđevinu na računima budućih umirovljenika.