Ukida se automatska mirovina s navršenih 65 godina: Radnike koji izdrže čeka i nagrada
Prema prijedlogu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, ministarstvo rada planira revidirati zakonsku odredbu o automatskom prestanku radnog odnosa s navršenih 65 godina života i 15 godina staža.
Foto: Josip Aladrović, ministar rada i mirovinskog sustava | Mirovina.hr
Velike promjene u mirovinskom sustavu donijet će Nacionalni plan oporavka i otpornosti, piše Jutarnji list. Ministarstvo rada pored ostalih najavljenih promjena mijenjat će zakonsku odredbu o automatskom umirovljenju s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. Izmjene će, kako doznaje Jutarnji, ići postupno u smjeru da se svake godine, primjerice, dob za automatsko umirovljenje podiže za tri mjeseca.
Nagrada za radnike koji rade nakon 65
Granica bi se na taj način postupno povećavala do 67 ili 68 godina, ali radnici bi i dalje mogli u starosnu mirovinu s navršenih 65 godina života.
“To je nešto što tek trebamo usuglasiti sa socijalnim partnerima, a intencija je da oni koji to žele i mogu ostanu dulje u svijetu rada”, poručili su iz Ministarstva rada za Jutarnji.
Nakon što radnici napune okruglih 65 godina i odluče ostati na poslu, za njih bi tada krenula i takozvana bonifikacija staža, odnosno mirovine bi im se za svaki mjesec rada nakon navršenih 65 godina povećavale 0,34 posto. Kada bi radnik konzumirao prijedlog u pitanju i u mirovinu, primjerice, umjesto sa 65 godina otišao sa 67 – tako bi skupio dvije dodatne godine staža, a država bi ga još nagradila s 8,16 posto većom mirovinom.
Cilj je što dulji ostanak u svijetu rada
Cilj ovakvih zakonskih izmjena je, kako se objašnjava u Planu oporavka, što dulji ostanak u svijetu rada koji bi za posljedicu trebao imati i veće mirovine. Argumenti za ove zakonske promjene su brojni – Hrvatska ima tendenciju daljnjeg pada broja stanovnika, rasti će i udio starijih u općoj populaciji. Projekcije kažu da bi do 2050. godine u Hrvatskoj trebalo živjeti 3,4 milijuna stanovnika, a broj starijih od 65 godina će se povećati sa sadašnjih 21,1 posto na 30,2 posto.
“Očekujem da bi se mogla povećati dobna granica, jednokratno ili postupno, i to bi bio dobar smjer. U Hrvatskoj je, naime, prosječni radni staž kratak i u tom se razdoblju prikupi relativno malo doprinosa, pa su posljedično i mirovine male. Rješenje je da se poveća broj godina u radnom odnosu kako bi se povećale i mirovine. Ljudi su sve zdraviji, sve dulje žive i treba dopustiti onima koji to žele da dulje i rade”, kazao je za Jutarnji list Danijel Nestić iz Ekonomskog instituta.,
Nestić upozorava kako bi se ove promjene trebale uvoditi postupno i u dijalogu s radnicima te predstavnicima privatnog i javnog sektora, a dodaje kako određivanje dobne granice za automatski prestanak rada ima element dobne diskriminacije.
Sindikati pozdravili promjene
Jasna Petrović iz Sindikata umirovljenika kazala je da se svi koji žele i osjećaju se sposobnima za rad treba omogućiti nastavak radnog odnosa i da ne bi trebalo biti prisilnog umirovljenja.
“Nikoga se ne može prisiljavati da radi dulje nego što je očekivan životni vijek. Ne možemo se uspoređivati sa skandinavskim zemljama gdje se radi do 70. godine, jer nemamo takav životni standard, ali tko god može i sposoban je, mora mu se omogućiti rad. Kao što ni primanje mirovine ne bi trebala biti zapreka za dodatni rad”, kazala je Petrović za Jutarnji.
Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata također je podržao mogućnost duljeg rada.
“Mi smo na to upozoravali kada je bila rasprava o podizanju dobne granice za umirovljenje, da po sili zakona ideš u mirovinu sa 65, a starosna mirovina se diže na 67 godina, i da nema logike kočiti neke djelatnosti”, kratko je prokomentirao Sever za Jutarnji list.
Ipak, na konačne zakonske promjene morat ćemo pričekati. Iz Ministarstva su u službenom odgovoru poručili kako se o svemu još vode rasprave te kako sadržaj Nacionalnog plana i oporavka još uvijek nije konačan.
