Loše vijesti za budućnost mirovina: Hrvatska prošle godine izgubila više od 20 tisuća ljudi

Josip Mihaljević
22. srpnja 2021.
Novosti
A- A+

Državni zavod za statistiku objavio je podatke o prirodnom kretanju stanovništva za 2020. godinu. U godinu dana izgubili smo više od 21 tisuću stanovnika. Ove godine radimo i veliki popis stanovništva koji će dati detaljniji uvid u demografska kretanja. U svakom slučaju, loše vijesti za mirovinski sustav.

umirovljenici bocaju

Foto: Unsplash

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je podatke o prirodnom kretanju stanovništva za 2020. godinu. I ove godine bilježimo pad živorođene djece u odnosu na prethodnu godinu, rođeno je 290 djece manje nego u 2019. Ukupan broj rođenih iznosi 35 987.

Pandemija je zasigurno imala prste u broju umrlih u 2020. godini čiji je broj porastao za 10,1 posto više nego u 2019. godini. U odnosu na 2019., Hrvatska je u 2020. zabilježila 5 229 smrti više. Ukupno – umrlo je 57 023 ljudi.

Neto gubitak od preko 20 tisuća ljudi u jednoj godini

beč umirovljenici
Negativni trend se nastavlja: Više umrlih nego novih korisnika mirovina!

Iz ovih podataka proizlazi da je stopa prirodnog prirasta u 2020. godini bila negativna, izgubili smo 21 178 ljudi. DZS napominje kako je negativan prirast zabilježen u svim županijama, a najgori rezultati bilježi Osječko-baranjska županija koja je ostala bez 2 018 ljudi.

Uskoro će se u Hrvatskoj provesti i tradicionalan popis stanovništva koji bi trebao otkriti detalje o posljednjem desetljeću. Podsjetimo da će u popis stanovništva biti uključeni i podaci iz prve polovice 2010-ih godina kada je vladala ekonomska kriza i kada se velik broj mladih ljudi odselio iz države.

Mirovinski sustav polako tone

stariji ljudi park
Sustav međugeneracijske solidarnosti na koljenima: Gdje imamo više umirovljenika nego radnika?

Hrvatski mirovinski sustav osjetljiv je na ovakva demografska kretanja, posebice I. stup međugeneracijske solidarnosti koji zdravije funkcionira ako imamo puno radnika i malo umirovljenika. Trenutačno taj omjer iznosi 1,26:1 u korist radnika, ali snažniji pozitivan smjer ne možemo očekivati ako stopa prirodnog prirasta iz godine u godinu bude bila negativna. Da je svaka županija država za sebe i da svaka ima ovaj model mirovinskog sustava, neke od njih su već potonule u negativan omjer. Najbolji primjer je Sisačko-moslavačka županija, koja, dodatno pogođena potresom doživljava još snažniji egzodus stanovništva, a obnova nakon potresa ide jako, jako sporo.

Osim Sisačko-moslavačke, još nekolicina županija opasno pleše po granici omjera radnika i umirovljenika. Dovoljno je da nekoliko stotina ljudi u tim županijama ode u mirovinu, a njih ne zamijene mlađi radnici i naći će se u istoj situaciji kao i Sisačko-moslavačka.

Ministar rada Josip Aladrović svjestan je ovih promjena, a u našem podcastu je kazao kako imamo nekoliko godina da smislimo nešto bolje od sustava međugeneracijske solidarnosti. No, to je izazov s kojim će se morati suočiti praktički cijela Europa, a neko sretno rješenje oko kojeg postoji konsenzus se još uvijek ne nazire. Sve što europske države rade jest povećanje dobne granice za umirovljenje i uvođenje veće penalizacije za prijevremeno umirovljenje što može u kratkom roku ublažiti negativne efekte demografskih promjena, ali još nitko nije našao rješenje za preokret.

Loše vijesti za budućnost mirovina: Hrvatska prošle godine izgubila više od 20 tisuća ljudi
Popularno
Share via
Copy link
Powered by Social Snap