Lalovac o ulaganjima u investicijske fondove: ‘Ima povećanja, ali drži se dosta novaca u bankama’
Novi Zakon o kreditnim institucijama bio je tema današnje saborske rasprave. Hrvatsko zakonodavstvo novim zakonom usklađuje se s EU direktivom. Zastupnici su naglasili važnost zaštite potrošača prilikom poslovanja s bankama. Sabor je raspravljao i izmjenama zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnim ovlastima i alternativnim investicijskim fondovima. Struktura otvorenih investicijskih fondova još uvijek nije tako atraktivna, no ima povećanja. Ukupna investicija uloženog je samo tri posto kod hrvatskih građana, kako je istaknuo SDP-ov Boris Lalovac.
Boris Lalovac | Foto: Snimak zaslona/YouTube
Novi Zakon o kreditnim institucijama bio je tema današnje saborske rasprave. Hrvatsko zakonodavstvo novim zakonom usklađuje se s EU direktivom. Zastupnici su naglasili važnost zaštite potrošača prilikom poslovanja s bankama. Sabor je raspravljao i izmjenama zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnim ovlastima i alternativnim investicijskim fondovima.
Kao jednu od najvažnijih promjena naveli su uvođenje jedinstvenih pravila za podružnice koje je osnovala kreditna institucija iz treće zemlje radi pružanja bankovnih usluga u državi članici EU. Uvodi se kategorizacija rizičnih i manje rizičnih podružnica iz treće zemlje. Predlažu se i dorade koje se tiču zaštite potrošača, jasnije su propisane obveze kreditne institucije u vezi s pružanjem predugovornih informacija ugovaranja usluga, objave i redovitog ažuriranja parametara promjenjive stope i dostave godišnjih obavijesti.
‘Koje banke građanina smatraju osobom, a koje brojem?’
Zakon donosi stvarnu zaštitu potrošača, banke će biti dužne građanima dati jasne, razumljivije i usporedive informacije prije nego potpišu ugovor, nestaju sitna slova iz ugovora i potrošač će morati znati što potpisuje, koliki je rizik i koliko i što plaća, istaknuo je HDZ-ov zastupnik Ante Babić. SDP-ov Boris Lalovac izdvojio je dio koji se odnosi na zaštitu potrošača, odnosno propisuje koje informacije potrošačima banke moraju pružati, na koji način se mora komunicirati i slično. Jednom godišnje banka je dužna dostaviti potrošačima popis plaćenih naknada, morat će obavijestiti potrošača i o prodaji dugova agenciji za naplatu dugova, odnosno o promjeni vjerovnika, te o stanju ukupnog dugovanja na dan promjene, rekao je Lalovac.
Mostov zastupnik Božo Petrov smatra da bi javno trebalo objaviti standardiziranu i usporedivu tablicu svih naknada svih banaka u Hrvatskoj kako bi građani mogli birati banku na temelju činjenica, a ne reklama. Traži i objavu mjesečnog semafora prigovora građana za svaku banku, kao i javnu objavu postupanja Hrvatske narodne banke na nepravilnosti.
– Nije dovoljno da se podaci pošalju samo u HNB, ti podaci trebaju biti javno dostupni građanima i onda građani mogu birati koju će banku birati, na koji način i gdje će poslovati. Ako podaci ostaju u ladici, a po dosadašnjem djelovanju HNB-a mogli bi, ni banke ni HNB nemaju dovoljno javnog nadzora. Koje banke su te koje smatraju klijenta, odnosno građanina Hrvatske osobom, a koje ga smatraju brojem? To je razlika. Kada HNB da jasno broj riješenih prigovora, tada će se znati kojoj banci je stvarno stalo do čovjeka, istaknuo je Petrov.
‘Ukupna investicija uloženog je samo tri posto’
Izmjene vezane uz investicijske fondove trebali bi donijeti tri ključne koristi – potpunu usklađenost s EU, povećanje učinkovitosti i fleksibilnosti te konkurentnosti investicijskih fondova. Isto tako trebali bi donijeti veću zaštitu ulagatelja i veću transparentnost tržišta kapitala. SDP-ovog Borisa Lalovca je zanimalo hoće li biti smanjeni prinosi ukidanjem troškova, na što je Rogić Lugarić rekla kako će doći do regulatornih i troškovnih rasterećenja, ukida se način izvještavanja, a povećava se i opseg troškova koji će se moći nadoknađivati iz imovine fonda.
Struktura otvorenih investicijskih fondova još uvijek nije tako atraktivna, no ima povećanja. Ti fondovi funkcioniraju tako da birate novčani, obvezni, dionički ili mješoviti fond. Svi oni nose neke prinose, ali imaju i rizike. Novčani fondovi koji imaju najmanje prinose su najsigurniji, možete vrlo brzo vratiti, nema velikih troškova. Obveznički fondovi su nešto rizičniji, ali manje nego dionički koji imaju veće prinose i rizike. Oko 300.000 hrvatskih građana ima uloženo 3,8 milijardi eura u fondove. Oko 33 posto u novčanim je fondovima, 19 posto u obveznim, 17 posto u dioničkim i u mješovitom 7,5 posto, dok u ostalim 19 posto. Ukupna financijska imovina uloženog je samo tri posto. U Sloveniji je to duplo više, više su orijentirani na takva tržišta kapitala. Bankocentrični smo, drži se dosta novaca u bankama i obveznicama, kako je istaknuo Lalovac i naglasio kako je građanima važno da znaju da mogu doći do svog novca.
– Što se tiče alternativnih investicijskih fondova, oni su okrenuti malim start-up poduzećima kojima treba kapital. Nude veće prinose, ali i rizičniji od otvorenih, namijenjeni su malim firmama koje žele uložiti u neko poduzeće koje teško mogu doći do bankarskog kredita, a to je i kada govorimo o private equity fondovima. Važno je da se preko tih fondova razvija poduzetništvo, mala i srednja poduzeća. Nisu u Hrvatskoj razvijeni, ima ih oko 40-ak, dok otvorenih ima 116. To je tržište koje će se tek razvijati, a potrebna je i finacijska pismenost. Hrvatski građani trebaju novac ulagati u zaštićena tržišta jer ponukani velikim zaradama nažalost mogu završiti s prijevarom, kazao je Lalovac.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
