Stručnjak o hrvatskim mirovinskim fondovima: 'Sposobni su investirati u alternativnu imovinu'

Konferencija ‘Izazov promjene’ u Rovinju okupila je stručnjake iz svijeta financija i mirovinskih fondova. Na panelu ‘Private equity: globalni, regionalni i lokalni trendovi’ razgovaralo se o aktualnim kretanjima unutar industrije privatnog kapitala koja se bavi ulaganjem vlasničkog kapitala u privatna poduzeća. O globalnim trendovima i regiji kojoj pripada Hrvatska govorili su Mario Ančić iz One Equity Partners, generalni direktor MidEuropa Robert Knorr te direktor Provectus Capital Partnersa Igor Čičak te su istaknuli kako su hrvatski mirovinski fondovi sposobni investirati u alternativnu imovinu i private equity industriju, točnije industriju privatnog kapitala.

Konferencija ‘Izazov promjene’ u Rovinju okupila je stručnjake iz svijeta financija i mirovinskih fondova. Održan je i panel ‘Private equity: globalni, regionalni i lokalni trendovi’, koji je ponudio uvid u aktualna kretanja unutar private equity industrije. To je industrija privatnog kapitala koja se bavi ulaganjem vlasničkog kapitala u privatna poduzeća kako bi se poboljšalo njihovo poslovanje i vrijednost.

O globalnim trendovima, specifičnostima CEE/SEE regije, odnosno regije koja se odnosi na Središnju i Istočnu Europu i Jugoistočnu Europu te najvažnijim lokalnim prilikama i izazovima govorili su Mario Ančić iz One Equity Partners, generalni direktor MidEuropa Robert Knorr te direktor Provectus Capital Partnersa Igor Čičak. Panelisti su zaključili da, uz pažljivo praćenje globalnih kretanja i tržišnih dinamika, industrija privatnog kapitala nudi snažan potencijal rasta na lokalnoj i na međunarodnoj razini. Ravnateljica Uprave za mirovinski sustav Ministarstva rada i mirovinskog sustava Melita Čičak na otvorenju se osvrnula na izazove s kojima se mirovinski sustav suočava, o čemu smo pisali ovdje.

‘Hrvatski mirovinski fondovi sposobni su investirati’

Generalni direktor MidEuropa Robert Knorr istaknuo je kako se industrija koncentrirala na jedno desetak, dvadesetak velikih menadžera koji su spremni skupljati private equity fondove od 20, 25 milijardi. Oni pokupe veliku količinu novca što onda ostavlja drugim fondovima manje novca, kako je objasnio.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Objasnio je da mnogi LP (Limited Partner), točnije veliki ulagači koji osiguravaju kapital, ali ne upravljaju fondom jednostavno idu lakšom linijom brendiranih menadžera koji imaju dobar ‘track record’, odnosno povijest uspješnosti ulaganja nekog fonda. Manji dio novca se vratio njima, jer su usporili procesi u kojima fondovi ili investitori prodaju svoja ulaganja i tako ostvaruju povrat kapitala. Tržišta su pala i teško je raditi, a mnogi ulagači jednostavno nemaju dovoljno novca.

– Što se tiče same Srednje i Istočne Europe problem je da nema dovoljno lokalnih ulagača (LP) i institucionalnog kapitala. Pozitivna razlika je Hrvatska gdje imamo hrvatske mirovinske fondove koji su sposobni investirati u private equity fondove i alternativnu imovinu. To ipak nije slučaj u mnogim drugim zemljama, gotovo ni u jednoj zemlji Srednje i Istočne Europe, recimo jedna velika Poljska to ne može raditi jer to nije sređeno i mirovinski fondovi ne investiraju u private equity, isto je i u Rumunjskoj koja je druga po veličini na tom području. Takve bi stvari trebalo promijeniti jer novac treba dolaziti lokalno, tako se razvijaju private equity fondovi koji su regionalno fokusirani, objasnio je generalni direktor MidEurope Knorr.

‘Investirali smo oko 40 posto svog fonda’

Došlo je do promjene regulative u SAD-u, odnosno proširenja i mogućnosti ulaganja mirovinskih fondova 401k u alternativnu imovinu. Inače, u SAD-u su 401k planovi jedan od najčešćih načina na koji zaposleni građani štede za mirovinu, a toga se na konferenciji u Rovinju dotaknuo nekadašnji poznati hrvatski tenisač, ali i investicijski bankar Mario Ančić iz One Equity Partners.

– Nekoliko je zanimljivih stvari, raste broj alokacija, točnije odluka gdje i koliko novca će fond uložiti u pojedinu klasu imovine, odnosno koji institucionalni investitori ulažu u private equity. To je prije bilo između pet i deset posto, a sada je već između 10 i 15 posto samo ulaganje u private equity, a ide i do 35 posto u cijelu vrstu alternativnog ulaganja. Imate jedan trend rasta institucionalnih investitora u private equity, s druge strane imate ulazak drugih investitora. Vi morate pokazati investitorima da radite kvalitetne ‘dealove’, da ulazite pod dobrim multiplima, da imate strategiju, istaknuo je Mario Ančić. Multipli inače pokazuju koliko investitor plaća za jednu jedinicu poslovnog rezultata, dok se u private equity multipli koriste za mjerenje povrata na ulaganja.

Ančić je komentirao i makroekonomske prilike i objasnio da imaju cijelu Europu i Ameriku pa imaju veće tržište što im omogućava bolju pregovaračku situaciju. Vide puno prilika, već su investirali oko 40 posto svog fonda. Situacija zbog inflacije nije idealna, ali to investitoru otvara mogućnosti. Objasnio je kako je puno kompanija, odnosno da su sami vlasnici kompanija zajedno s njima kupci. Iz svijeta sporta, po ulaganjima poznat je i bivši nogometaš Milan Badelj koji je dio dioničarske strukture pivovare The Garden Brewery, o čemu smo pisali u ovom tekstu.

‘Hrvatska i Slovenija su malo tržište’

Direktor Provectus Capital Partnersa Igor Čičak istaknuo je kako su prošli tjedan zatvorili krug upisa u njihov drugi fond koji je bitno veći od fonda jedan. Drugi krug je bio 162 milijuna eura, a prvi 95 milijuna eura. Spomenuo je i fundraising, točnije proces u kojemu investicijski fond prikuplja kapital od investitora kako bi osnovao novi fond i ulagao u kompanije. Nadovezao se na Roberta Knorra i rekao kako je drugi put bio teži nego prvi, no ipak su uspjeli udvostručiti bazu investitora. To im je pokazalo da investitori ipak prepoznaju i da postoji interes za takvom vrstom fondova.

– S obzirom da je taj naš fond sada bitno veći, planiramo ga zatvoriti na 250 milijuna eura. Odlučili smo promijeniti strategiju, u fondu jedan gledali smo isključivo Hrvatsku i Sloveniju, investicije su bile u obje zemlje. U fondu dva odlučili smo se fokusirati na jugoistočnu Europu gdje uz Hrvatsku i Sloveniju imamo Bugarsku i Rumunjsku; te četiri zemlje su primarne za ulaganja iako će možda i dalje naglasak biti na Hrvatskoj i Sloveniji. Sekundarna tržišta su druge zemlje, mi možemo investirati od Mađarske do Grčke. Na taj način otvorili smo si dodatnu mogućnost angažiranja kapitala jer Hrvatska i Slovenija objektivno su malo tržište. Vi već danas imate u Hrvatskoj lokalnih private equity fondova, ima sve više fondova koji dolaze iz srednje i istočne Europe i gledaju našu regiju, ispričao je.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.