Besplatna primarna pravna pomoć: Evo tko je sve može ostvariti i uz koje uvjete

Besplatna pravna pomoć namijenjena je za građane koji si ne mogu priuštiti plaćanje pravnih usluga kako bi na sudovima i pred javnopravnim tijelima ostvarili jednaka prava i obveze. Može se koristiti i za dobivanje pravnih savjeta.

Osim hrvatskih državljana, pravo na besplatnu pravnu pomoć imaju djeca bez pratnje, azilanti i tražitelji zaštite s obiteljima te stranci, ovisno o vrsti boravka ili specifičnom postupku poput protjerivanja. Pomoć je dostupna isključivo fizičkim osobama i to samo ako im nije već osigurana drugim zakonima.

Primarna pomoć pruža se u svakoj pravnoj stvari

Postoje dvije vrste besplatne pravne pomoći: primarna i sekundarna. Primarna pravna pomoć nudi se u različitim oblicima, od opće pravne informacije preko pravnog savjeta do zastupanja u postupcima pred javnopravnim tijelima. Pruža i mogućnost sastavljanja podnesaka pred javnopravnim tijelima, Europskim sudom za ljudska prava i međunarodnim organizacijama. Može se koristiti i kao pravna pomoć u izvansudskom mirnom rješenju spora. Sekundarna pravna pomoć omogućava oslobođenje od odvjetničkih i sudskih troškova, a odobravaju ju upravna tijela županija ili Grada Zagreba, o čemu ćemo više pisati u zasebnom tekstu.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Primarna pravna pomoć može se pružiti u svakoj pravnoj stvari. Namijenjena je za osobe koje nemaju dovoljno znanja niti sposobnosti da ostvare svoja prava. Također, osoba ne smije već koristiti pravnu pomoć na temelju posebnih propisa. Osim toga, zahtjev tražitelja ne smije biti očito neosnovan, što bi u prijevodu s pravnog jezika značilo da mora imati smisla.

Bitan kriterij je i da osoba koja traži pravnu pomoć nema financijskih sredstava s kojima bi ju mogla osigurati bez ugrožavanja vlastite egzistencije ili egzistencije svojih ukućana. Stoga, imovinski cenzus za ostvarivanje besplatne pravne pomoći ne smije prijeći 441,44 eura po članu kućanstva.

• Umirovljenici koriste besplatnu pravnu pomoć: 'Mogu biti oslobođeni sudskih troškova'

Pomoć se može tražiti izravno, bez formulara

Pružatelji primarne pravne pomoći su ovlaštene udruge, pravne klinike pravnih fakulteta i upravna tijela županija koja su ovlaštena davati opće pravne informacije, pravne savjete i sastavljati podneske. Svi pružatelji djeluju na području određene županije ili grada. Ovlaštene udruge i pravne klinike mogu biti usmjerene na rad sa specifičnim korisničkim skupinama. To su na primjer žrtve nasilja, pripadnici nacionalnih manjina i slično.

Besplatan pravni savjet ili informaciju u Pravnoj klinici u Palmotićevoj prošle je godine zatražilo čak 1.300 osoba. Osim pravne klinike, moguće je obratiti se i upravnim tijelima županija. Tu su i udruge, a među više njih je i Udruga ‘Mobbing’ koju najčešće zovu stariji od 65 godina i radnici, o čemu smo pisali ovdje. Besplatne pravne savjete građani mogu dobiti i od zagrebačkih studenata prava, u Upravnom kompasu, o čemu smo pisali ovdje.

Postupak se može pokrenuti tako da se osoba telefonski, e-mailom ili osobno obrati pružatelju pomoći. Za to ne postoji nikakav formalan obrazac koji se treba ispunjavati. Pružatelji pomoći objasnit će osobi koja traži pomoć svoj način rada. Pri tom mogu tražiti osnovne osobne podatke, osnovne podatke o broju članova kućanstva te imovini, podatke i dokumentaciju o pravnoj stvari ili predmetu, odnosno potpisivanje izjava o navedenom.

• Besplatni pravni savjeti za građane: 'Javite nam se i iznesite svoj problem'

Najavljeno je podizanje cenzusa

Državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Fadila Bahović prošli mjesec je najavila Prijedlog izmjena Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći (ZBPP) kojim će se cenzus podići kako bi obuhvatili što veći broj građana sustavom. Smatra da je upravo prenizak cenzus krivac za 13 posto manje zahtjeva za pružanje besplatne primarne pravne pomoći u 2024. godini, u odnosu na 2023. godinu.

Bahović je u Saboru predstavila izvješće o korisnicima besplatne pravne pomoći tijekom 2024. godine koje pokazuje da je među najzastupljenijim korisnicima primarne pomoći bila dobna skupina od 50 do 70 godina. Osim toga, jedno od najčešćih područja za koje se tražila primarna pomoć bila je socijalna skrb.

Od gotovo milijun eura koji su utrošeni, 71 posto sredstava otišlo je na primarnu pomoć. Pružena je u 25.231 slučaja, od kojih je 86 posto činilo traženje opće pravne informacije i pravnog savjeta. Najčešće je u pitanju bila pomoć iz područja obiteljskog prava, radnog prava te socijalne skrbi. Ženama se pomagalo više nego muškarcima, u 67 posto slučajeva, o čemu smo pisali ovdje.

• Besplatna pravna pomoć: Starije osobe su među onima koji je najviše koriste

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.