Kriza utječe i na umirovljenike koji rade: Čak ih je 600 ostalo bez posla!

Zbog gospodarske krize uzrokovane pandemijom, bez posla je u Hrvatskoj ostalo oko 30.000 ljudi, što je dva posto ukupnog radnog stanovništva. Kriza se odrazila i na umirovljenike u starosnoj i prijevremenoj starosnoj mirovini zaposlene do polovine radnog vremena.

Krajem veljače radila su 12.524 građana u starosnoj i prijevremenoj starosnoj mirovini, dok ih je krajem ožujka, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, bilo 620 manje, odnosno 11.904. Riječ je o padu od pet posto pa se može zaključiti da je kriza najviše pogodila građane koji rade uz mirovinu.

Neki od rada odustali zbog vlastite sigurnosti

Suprotno od očekivanog daljnjeg pada, u travnju se situacija ipak malo popravila pa sredina ovog mjeseca bilježi 12.174 zaposlena umirovljenika, odnosno za 270 više. Ipak, oscilacije ne možemo prepisati samo krizi. S obzirom da je riječ uglavnom o ugovorima na određeno vrijeme, poslodavci neke ugovore zbog pomanjkanja potrebe za radnicima nisu produžili, a neki su radnici i sami odustali od rada zbog vlastitog zdravlja. U svakom slučaju, od početka uvođenja mjera zbog koronavirusa govorimo o gotovo 400 radnika u mirovini manje.

Brojka je bila manja i u siječnju, kada je radilo 12.037 umirovljenika, stotinjak manje nego sada, a najkritičniji ožujak je bilo najlošiji mjesec.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Značajan podatak je i da poslodavci za zaposlene umirovljenike nemaju pravo na državnu potporu kao i ostali radnici, odnosno polovinu toga iznosa, s obzirom da rade do polovine radnog vremena.

Pojačani rad u trgovinskom sektoru

Hrvatska jedna od tri zemlje EU s najlošijim udjelom starijih zaposlenika

“Uslijed izvanredne situacije prouzročene epidemijom koronavirusa, prvi paket mjera donesen je po hitnom postupku u cilju očuvanja postojećih radnih mjesta koja su najviše ugrožena. Sukladno postojećim kriterijima, ciljana skupina mjere za očuvanje radnih mjesta ne obuhvaća korisnike umirovljenika koji rade do polovice punog radnog vremena, s obzirom da navedena skupina ima zajamčena primanja od mirovine” – odgovorili su nam iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava prošli mjesec.

Travanjski porast umirovljenika-radnika može se se pripisati i početku turističke predsezone i pojačanom radu u trgovinskom sektoru u kojem radi najveći broj umirovljenih građana. No, to će se u statističkim podacima HZMO-a pokazati  tek u svibnju.

Zasad je poznata struktura za veljaču, kada je u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane radilo 570 umirovljenika, dok ih je oko 1.600 zaposleno u prerađivačkoj industriji. Najviše ih pak radi u trgovini, njih gotovo 2.400. Oko 2.200 je stručnjaka i znanstvenika i za očekivati je da je ta kategorija zaštićena u krizi. U administraciji je oko 800 umirovljenika, u obrazovanju nešto manje od 500, a gotovo tisuću u djelatnostima zdravstvene zaštite i socijalne skrbi.