Javna rasprava o mirovinskoj reformi gotova, interes zabrinjavajuće slab

Jasmina Grgurić
14. listopada 2018.
Novosti
A- A+

“Rad do 67 godina života je u svojoj biti rad do smrti u Hrvatskoj gdje poslodavci radnika od 50 godina smatraju prestarim za bilo koji posao… neprihvatljivo je i povećanje kažnjavanja ranijeg umirovljenja jer hrvatski poslodavci velikom većinom prisiljavaju svoje zaposlenike koji su stekli prve uvjete za mirovinu da u istu i odu.”

Poruke s ovogodišnjeg praznika rada: Marko Matijević | mirovina.hr

Javna rasprava o mirovinskoj reformi završava danas. Unatoč snažnim negodovanjima koje su prijedlozi Ministarstva rada i mirovinskog sustava, krajem rujna konačno objedinjeni u paket od nekoliko zakonskih izmjena, u javnosti izazivali mjesecima, e-savjetovanje tijekom tri tjedna iznjedrilo je jedva 50-ak pisanih komentara. Na izmjene pojedinih, od ukupno sedam, prijedloga zakona tako nije ostavljeno nijedno pisano mišljenje hrvatskih građana, udruga, organizacija…

Objavljeni prijedlozi: Već od iduće godine radit ćemo duže, a u prijevremenu mirovinu ići kažnjeni

Najveća rasprava u sklopu savjetovanja o mirovinskoj reformi povela se, sasvim očekivano, oko Zakona o mirovinskom osiguranju, odnosno predloženih izmjena o produljenju radnog vijeka, strožem kažnjavanju prijevremenog umirovljenja, radu u mirovini… Upravo se na te tri izmjene i odnosi većina komentara u e-savjetovanju. U konačnici, interes za mirovinsku reformu zabrinjavajuće je slab pa tako ispada da građani radije “prosipajući žuč” na društvenim mrežama, nego komentirajući na pravoj adresi.

Brisanje dobnih granica kao uvjeta

Ipak, svoje mišljenje na mirovinsku reformu dala su razna sindikalna udruženja, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, GONG, pojedinci… Primjećujemo kako je pritom većina njih ipak čekala ove posljednje dane da to učine, za što su najviše zaslužni sindikati rada koji u subotu pripremaju veliki prosvjed protiv mirovinske reforme u Zagrebu.

Sonja Andrijašević tako traži brisanje svih zakonskih odredbi kojima se u trenutnom tekstu Zakona o mirovinskom osiguranju predviđa povisivanje dobi kao uvjeta za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja.

“Jel vi stvarno smatrate da 41 godina koje je radnik odradio efektivno u osiguranju nije dovoljno? Koliko je takvih ljudi koji rade od 18. godine te će do 62. ostvariti efektivni radni staž i više od 41 godinu. Statistički podaci kažu, nažalost, vrlo malo. Zar ih stvarno treba zbog toga kazniti?” – pita i Saša Debeljak.

Božica Ištvančić navodi da ne postoji opravdanje da se bilo kojem umirovljeniku uskrati isplata mirovine uz rad, jer su u Hrvatskoj mirovine sramotno male. Umirovljenik dodatnim radom ne može zaraditi toliko puno da mu mirovina više ne treba. Mirovina nije poklon od države. Za svoju mirovinu svi su uplaćivali sredstva, pa čak i za obiteljsku mirovinu, koju puno osiguranika nije uspjelo doživjeti. Takvim izjednačavanjem prava na rad bez gubitka isplate mirovine, Zakon bi omogućio da i sami korisnici mirovina participiraju svojim radom u doprinosima koje će uplaćivati na osnovi rada. Država treba, mišljenja je Ištvančić, svojim zakonima olakšati i poticati zapošljavanje svih ljudi, pa tako i korisnika mirovinskih primanja, a prije svega treba poštivati jednakost i ravnopravnost svim stanovnicima.

Traže povećanje zaposlenosti kao rješenje

javna rasprava

Javna rasprava mirovinske reforme: "Promijenite ime zakona u Zakon o izgladnjivanju neželjenih radnika"

“Rad do 67 godina života je u svojoj biti rad do smrti u Hrvatskoj gdje poslodavci radnika od 50 godina smatraju prestarim za bilo koji posao. Osim toga svi budući umirovljenici trebaju dobivati dodatak od 27% jer svi koji uplaćuju u drugi mirovinski stup su na to prisiljeni sa zakonom, a ne vrše te uplate svojom voljom. A taj zakon je donio Sabor na prijedlog Vlade RH, a kojim je upravaljanje sa ogromnim svotama iz drugog mirovinskog stupa dano privatnim mirovinskim fondovima koji za to upravljanje uzimaju preveliki novac i uz to sa novcem budućih umirovljenika često saniraju loše kreditne plasmane svojih banka skrbnika na način da vrše “dokapitalizaciju” tvrtki kojima su te banke dale kredite. I na takvo ponašanje Vlada RH niti Državno odvjetništvo ne reagira. Isto tako neprihvatljivo je povećanje kažnjavanja ranijeg umirovljenja jer hrvatski poslodavci velikom većinom prisiljavaju svoje zaposlenike koji su stekli prve uvjete za mirovinu da u istu i odu. Zbog svega gore navedenog predlažem da se ova izmjena zakona potpuno odbaci i da Vlada RH napravi akcijski plan koji će povećati zaposlenost u privatnom sektoru za najmanje milion novih radnih mjesta i smanjenje državne administracije za 50% u sljedećih 5 godina” – predložio je jučer Jasenko Kosorčić.

Ivanka Renac smatra da umjesto povećanja životne dobi kao uvjeta za odlazak u mirovinu, treba povećati uvjet mirovinskog staža. Stoga predlaže slijedeće: 1. Starosna mirovina: a) 65 godina života i 25 godina staža, prijelazno desetgodišnje razdoblje do 2028. godine u kojem bi se svake godine povećao uvjet staža za jednu godinu. b) 41 godina staža neovisno o godinama života, stimuliranje ostanka na radu duže od 41 godine po 3% godišnje. 2. Prijevremena starosna mirovina: 62 godine života i 38 godina staža, penalizacija za 3 godine prijevremenog odlaska u mirovinu po 0,5% za svaki mjesec prijevremenog umirovljenja što bi ukupno umanjenje za 3 godine bilo 18%.

Žene u nepovoljnijem položaju

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić upozorava, između ostaloga, da žene u prosjeku imaju 20 posto niže mirovine.

“Razlike u mirovinama odražavaju i segregaciju na tržištu rada te ukazuju na veći postotak žena koje rade na nepuno radno vrijeme, za nižu satnicu, uz prekide u radnom odnosu i s manjim brojem godina radnog staža zbog neplaćenog rada koji obavljaju kao majke i njegovateljice u svojim obiteljima” – navodi pravobraniteljica Ljubić. Također, naglašava da su u neravnopravnom položaju osobito žene s većim brojem djece.

GONG je pak upozorio kako smatraju nužnim da navedeni prijedlog Zakona najprije prođe zakonom reguliran proces procjene učinka. Ovaj Zakon, kažu, ne smije biti donesen sve dok nije izrađen u skladu sa Zakonom o procjeni učinaka propisa i drugim regulacijama vezanim za bolje zakonodavstvo.

“Predmet ovog e-Savjetovanja, Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, nije prošao proces procjene učinka, unatoč činjenici da se u ovom Zakonu radi o zakonodavnom aktu koji će imati izravan i velik utjecaj na život gotovo svih hrvatskih građanki. Time se kršeni ne samo hrvatsko zakonodavstvo, nego je takav proces donošenja odluka ujedno protivan politikama boljeg zakonodavstva Europske unije… “- napisali su iz GONG-a.

Sindikat bankarskih i financijskih djelatnika Hrvatske smatra da je prije donošenja ovoga Zakona potrebno postići visoku razinu suglasnosti sa socijalnim partnerima, te svima onima na koje se odnosi, hrvatskim radnicima i građanima. Za njih, nije prihvatljivo podizanje dobne granice za mirovinu, zatim povećanje uvjeta dobi za dugogodišnje osiguranike i umanjenja prijevremenih mirovina.

Na koje će ustupke u konačnici biti spremna Vlada, ostaje tek vidjeti, nakon čega ovaj paket izmjena i dopuna zakona vezanih uz prava iz mirovinskog osiguranja odlazi u saborsku proceduru te bi s primjenom trebao startati od početka iduće godine.

 

 

Komentari

Komentiraj