Objavljeni prijedlozi: Već od iduće godine radit ćemo duže, a u prijevremenu mirovinu ići kažnjeni
Nakon višemjesečne neizvjesnosti, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava konačno je jučer poslijepodne objavilo i u javnu raspravu uputilo prijedloge mirovinske reforme. Kao glavne razloge promjena ZOMO-a navode nepovoljan omjer umirovljenika i radnika, svega 56 posto pokrivenosti rashoda za mirovine iz doprinosa, očekivani rast udjela starijeg stanovništva, kratki prosječni mirovinski staž te nizak udio mirovina u prosječnoj plaći.
Žene će postepeno raditi sve dulje te za odlazak u prijevremenu mirovinu biti jače kažnjene Foto: Pixabay
Koliko će konačno objavljeni prijedlozi novih mirovinskih zakona, koji se do upućivanja u saborsku proceduru tijekom 30 dana javne rasprave još mogu mijenjati, poboljšati postojeće stanje, projekcije za sada ne pokazuju. Isto tako, riječ je o prvim prijedlozima koji su javnosti poznati već neko vrijeme, iako se zna da Vlada istovremeno kalkulira i s nekim kompromisnim rješenjima.
Najvažnija promjena svakako je ona koju smo već znali – da ćemo raditi duže, a u prijevremenu mirovinu ići pod nepovoljnijim uvjetima, bez obzira što se stvara veliki pritisak udruga, sindikata i šire javnosti da do toga ipak ne dođe.
Kroz najvažnija pitanja izdvajamo novosti koje nam donosi objavljeni prijedlog Zakona o mirovinskom osiguranju. Ako reforma prođe, promjene nas čekaju već od 1. siječnja 2019. godine. Također, mijenja se i Zakon o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, zatim zakoni o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima te osiguravajućim društvima.
Kada ćemo ići u starosnu mirovinu?
Predlaže se ubrzavanje izjednačavanja dobi za starosnu mirovinu za žene u odnosu na muškarce, i to povećanjem dobi za po četiri mjeseca godišnje, počevši od 1. siječnja 2019. godine pa sve do kraja 2026. godine. Od 1. siječnja 2027. godine izjednačili bi se uvjeti za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu za žene i muškarce na 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. Od 1. siječnja 2028. godine dob za žene i muškarce počinje se podizati za 6 mjeseci godišnje do 1. siječnja 2031., od kada bi i žene i muškarci ispunjavali uvjete za starosnu mirovinu s navršenih 67 godina života i 15 godina mirovinskog staža.
Kada ćemo moći u prijevremenu mirovinu?
Ubrzavanje i izjednačavanje dobi i mirovinskog staža za žene u odnosu na muškarce za prijevremenu starosnu mirovinu regulira se na način da se dob i mirovinski staž potrebni za ostvarivanje uvjeta za prijevremenu starosnu mirovinu povećavaju za četiri mjeseca godišnje od 1. siječnja 2019. godine do kraja 2026. godine. Od 1. siječnja 2027. godine uvjet za prijevremenu starosnu mirovinu za žene i muškarce je 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža. Nakon toga podiže se dob za žene i muškarce za po 6 mjeseci godišnje, te je od 1. siječnja 2031. godine potrebno navršiti 62 godine života i 35 godina mirovinskog staža za odlazak u prijevremenu starosnu mirovinu.
Tko će biti nagrađen, a tko kažnjen?
Za svaki mjesec kasnijeg odlaska u mirovinu nakon navršene dobi propisane za stjecanje prava na starosnu mirovinu za osiguranike koji imaju 35 godina mirovinskog staža povećava se polazni faktor sa sadašnjih 0,15% na 0,34% po mjesecu.
Međutim, predlaže se umanjenje prijevremene starosne mirovine. Propisuje se linearno umanjenje od 0,34% za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu prije ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu, tj. za 4,08% po godini do maksimalno 20,4% za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu. Smanjenje je trajno i ne ovisi o navršenom mirovinskom stažu u trenutku odlaska u mirovinu.
Kakvi će biti uvjeti za dugogodišnje osiguranike?
Za dugogodišnjeg osiguranika propisuje se da je potrebno navršiti 61 godinu života i 41 godinu staža osiguranja u efektivnom trajanju. Od 1. siječnja 2027. uvjet za ostvarenje prava na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika podiže se na 62 godine života i 41 godinu staža osiguranja u efektivnom trajanju.
Tko će sve i pod kojim uvjetima moći raditi u mirovini?
Predlaže se da, uz starosne umirovljenike, korisnici starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, korisnici prijevremene starosne mirovine i korisnici starosne mirovine prema Zakonu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba od 1. siječnja 2019. godine mogu raditi do polovice punog radnog vremena uz korištenje mirovine u punom iznosu, odnosno u punom radnom vremenu i uz korištenje mirovine umanjene za 50%.
Hoće li i kome mirovine biti veće?
Ministarstvo predlaže povećanje najniže mirovine od 3% te se od 1. srpnja 2019. godine utvrđuje u iznosu 100% od aktualne vrijednosti mirovine. Predlaže se i povećanje osnovice naknade zbog tjelesnog oštećenja za 15% na svotu osnovice koja je trenutno važeća, a koja od 1. srpnja 2018. godine iznosi 1306,64 kn mjesečno.
Što s mirovinama iz oba mirovinska stupa?
Osiguranicima rođenim 1. siječnja 1962. i kasnije, obvezno osiguranim u II. mirovinskom stupu, a koji se u postupku ostvarivanja prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu svojom izjavom Središnjem registru osiguranika opredijele za ostvarivanje prava na mirovinu iz oba mirovinska stupa, mirovina u I. mirovinskom stupu određuje kao osnovna mirovina. Predlaže se mogućnost ponovnog određivanja starosne i prijevremene starosne mirovine korisnicima koji su bili osigurani u oba stupa obveznog mirovinskog osiguranja, a koji su zbog navršenog staža s povećanim trajanjem ostvarili mirovinu iz oba stupa obveznog mirovinskog osiguranja prije 1. siječnja 2019. Prema predloženom, mirovina bi se na zahtjev korisnika ponovno odredila kao da su bili obvezno osigurani samo u I. stupu.
Očekuje se povećan broj odlaska u prijevremenu mirovinu
Također, Zavod će osnovati Mirovinsko osiguravajuće društvo i društvo za dokup mirovine, u cilju ekonomičnosti u rashodima za naknade koje se plaćaju privatnom mirovinskom društvu, a koje višestruko nadilaze materijalne troškove koje ima Zavod za obavljanje poslovanja odnosno poslova obveznog mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti, koji se kreću manje od 1%.
Mijenjaju se i uvjeti za ostvarivanje prava na prijevremenu mirovinu zbog stečaja poslodavca, dok će kontrolni pregled korisnika invalidske mirovine morati biti obavljen najkasnije šest mjeseci prije ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu.
Ove će izmjene iziskivati dodatna financijska sredstva u iznosu od 10.000.000 kn u 2018. godini, 103.000.000 kn u 2019. i 149.000.000 kn u 2020. godini, prvenstveno zbog izmjene načina određivanja najniže mirovine, putem povećanja aktualne vrijednosti najniže mirovine za jedan osobni bod, što će rezultirati prosječnim povećanjem najniže mirovine za oko 3,1% počevši od 1. srpnja 2019. godine. Drugi razlog povećanja rashoda za mirovine u 2018. i 2019. godini je očekivano povećanje broja novih korisnika prijevremene starosne mirovine, s obzirom da će se određeni broj osiguranika odlučiti na raniji odlazak u mirovinu prije stupanja na snagu predloženog Zakona o mirovinskom osiguranju koji predviđa strožu penalizaciju prijevremenog umirovljenja.
