Iz Mirovinskog objasnili zašto većina s malom mirovinom nije dobila covid dodatak

Jasmina Grgurić
13. rujna 2021.
Novosti
A- A+

Bez covid dodatka ostalo je oko 40 posto svih hrvatskih umirovljenika. Dio njih nije ispunio uvjete, a dio nije bio dovoljno informiran, posebno da moraju dostaviti dokaz da ne primaju mirovinu iz inozemstva u slučaju da su nekada kratko radili vani. Najviše čudi velik broj korisnika s mirovinom do 1.500 kuna, a koji  su unatoč tomu što ne primaju stranu mirovinu ostali bez jednokratne pomoći od 1.200 kuna. Pitali smo Zavod za mirovinsko kako je to moguće.

Ilustracija: Mirovina.hr/Pixabay

Umirovljenici s mirovinom manjom od 4.000 kuna dobili su covid dodatak u travnju, uz uvjet da nisu zaposleni. No, stvar se prilično zakomplicirala kod građana koji uz hrvatsku primaju i inozemnu mirovinu. Oni su imali rok do kraja lipnja za dostaviti dokaz o neto iznosu strane mirovine za ožujak. No, čak se ni taj uvjet nije pokazao toliko problematičnim, koliko onaj da su morali predati i dokaz da ne primaju mirovinu iz inozemstva, a ukoliko su ostvarili nešto radnog staža van Hrvatske. Ako su to pak napravili, covid dodatak isplaćen im je u srpnju. Također, umirovljenici moraju imati prebivalište u Hrvatskoj, kao i važeće osobne dokumente.

Zaposlenost i obavljanje samostalne djelatnosti kao najčešći razlog neisplate?

Zašto je dodatak dobilo samo 27 posto umirovljenika s mirovinom do 1.500 kuna?

Međutim, prevelik broj korisnika ostao je bez covid dodatka. Tako je onaj najveći od 1.200 kuna dobilo samo 27 posto umirovljenika s mirovinom do 1.500 kuna. Dio njih prima mirovinu iz inozemstva, a čak i pod uvjetom da svima njima oba primanja prelaze 4.000 kuna, i dalje ostaje 40 posto umirovljenika u toj kategoriji primanja bez inozemne mirovine, a koji nisu ostvarili pravo na dodatak.

Isto tako, gotovo 40 posto od ukupno 1,14 milijuna umirovljenika nije dobilo ovu vrstu jednokratne novčane pomoći u krizi. Pitali smo stoga Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje da nam objasne koji je razlog manjem broju isplata od onoga što je predvidjela i sama Vlada.

“Kao najčešći razlog zbog kojeg nije izvršena isplata jednokratnog novčanog primanja, HZMO je prepoznao zaposlenost, odnosno obavljanje samostalne djelatnosti korisnika mirovine, a slijede ga neprijavljeno prebivalište u RH te prelazak Odlukom propisanog cenzusa (neto iznos mirovine isplaćene za ožujak 2021.) od 4000 kuna” – odgovorili su nam iz HZMO-a.

Uz navedene razloge, jednokratno novčano primanje nije isplaćeno onim korisnicima koji su podatke o neto iznosu strane mirovine za ožujak 2021., odnosno dokaz da ne primaju mirovinu iz inozemstva, dostavili HZMO-u nakon roka, odnosno nakon 30. lipnja 2021.

Bez 1.200 kuna ostalo više od 45 tisuća najsiromašnijih!

Gabričević i Hrelja
HSU: Tražimo od Vlade još jedan rok za isplatu covid dodatka!

Prema podacima HZMO-a, ukupan broj korisnika s mirovinom do 1.500 kuna kojima je isplaćeno jednokratno novčano primanje u travnju i srpnju u iznosu od 1.200 kuna je 70.967 i taj broj obuhvaća korisnike i domaće i strane mirovine.

No, u toj kategoriji je 263.740 umirovljenika, od čega 116.849 bez inozemnih mirovina. Kako ih je dodatak dobilo samo 70.967 koji ne ostvaruju primanje iz druge države, ostaje ih više od 45 tisuća koji, dakle, imaju mirovinu do 1.500 kuna, nemaju stranu mirovinu, a dodatak nisu dobili. Samo manji dio njih je zaposlen pa ispada da njih na desetke tisuća nisu imali prijavljeno prebivalište u Hrvatskoj ili, što je mnogo vjerojatnije, nisu predali dokaz da ne primaju mirovinu iz inozemstva u slučaju da su tamo stekli makar i par mjeseci radnog staža.

Ne treba zanemariti ni činjenicu da mnogi stariji građani, pogotovo u ovoj skupini najnižih primanja, nemaju dostupna sredstva informiranja, zbog čega su još dodatno kažnjeni tako što su u neimaštini, osim bez primjerice interneta ili televizije, ostali i bez dodatka.

Iz Mirovinskog objasnili zašto većina s malom mirovinom nije dobila covid dodatak
Popularno
Share via
Copy link
Powered by Social Snap