Iz HSU-a odgovaraju na prijedloge mirovinske reforme, traže i dodatak za starost

Jasmina Grgurić Zanze
4. listopada 2018.
Novosti
A- A+

Hrvatska stranka umirovljenika od Vlade i Pavićeva ministarstva traži izmjene najavljenih prijedloga mirovinske reforme. Hreljina stranka protivi se radu do 67. godine i doživotnoj i visokoj penalizaciji prijevremenih umirovljenika te kažnjavanju onih s puno radnog staža. Traže veće stimulacije za dulji ostanak na tržištu rada, ukidanje Mirovinskog osiguravajućeg društva, uvođenje dodatka za starost, veći koeficijent za godine rodiljnog dopusta pri izračunu mirovine…

Iz Hrvatske stranke umirovljenika sa Silavnom Hreljom na čelu stižu odgovori na Vladine mjere buduće mirovinske reforme koja je trenutno u javnoj raspravi, nakon čega će u saborsku proceduru na izglasavanje izmjena i prijedloga zakona. Vremena za korekcije nema još puno, a za očekivati je da će one biti više estetske prirode, iako bi se prema najavama ministra Marka Pavića izjednačavanje rada za muškarce i žene do 67. godine moglo ipak malo pomaknuti, s predložene 2031. na 2033. godinu.

Osim što ćemo raditi duže za niže mirovine, upozoravaju iz HSU-a, sadašnji umirovljenici neće osjetiti značajnije promjene osim u slučaju najnižih mirovina koje će rasti tri posto.

“Rast najnižih mirovina od 3 posto je posebno kontroverzan za buduće umirovljenike koji će imati najnižu mirovinu, jer se time bez kriterija nagrađuju oni kojima je mirovina veća od onoga što su uplaćivali. Osim toga, Vlada predlaže dizanje penalizacije bez obzira na godine staža. Konkretno, osoba koja odlazi u mirovinu pet godina ranije bit će doživotno penalizirana 20,4 posto, ali će joj mirovina, ako je najniža, rasti 3 posto. Ovakve mjere smatramo populističkim i one nemaju veze s proklamiranom solidarnošću” – kažu iz Hrvatske stranke umirovljenika.

Važna tema za umirovljenike su i obiteljske mirovine. To se pitanje neće riješiti ovom mirovinskom reformom, a HSU predlaže da se obiteljske mirovine urede kao u drugim europskim zemljama i to tako da preživjeli partner nasljeđuje dio mirovine umrlog.

HSU nudi odgovore na devet Vladinih prijedloga.

Odlazak u mirovinu sa 67 godina

Dob za odlazak u mirovinu podiže se sa 65 na 67 godina, jer ljudi odlaze u mirovinu s premalo staža.

HSU: Ovo je mjera koja ne donosi ekonomsku korist, nego podilazi Europskoj komisiji. U Hrvatskoj je očekivano trajanje života 3 godine kraće, a očekivano trajanje zdravog života nakon 65. godine dvostruko kraće nego što je prosjek EU. Većina EU zemalja ima prag od 65 godina.

Stroža penalizacija prijevremenih umirovljenika

Prema prijedlozima, potrebno je penalizirati prijevremeno umirovljenje sa 20,4 posto doživotno, bez obzira koliko ranije osoba odlazi u mirovinu kako bi destimulirali odlazak u mirovinu. Penalizacija prijevremenog umirovljenja se mora postrožiti da ljudi ostanu duže u svijetu rada.

HSU: Penalizaciju ostaviti ovakvom kakva je sada. Neprihvatljivo je da se osoba penalizira, ne uvažavajući radni staž. Žena koja u mirovinu ide sa 59 godina života i 41 godinom staža penalizirala bi se s 20,4% doživotno. Kad napuni 60 godina života, išla bi u mirovinu bez penalizacije, to je nelogičan prijelaz. Ljudi će ostati duže na tržištu rada ako ih se stimulira, a ne kažnjava.

Kažnjavanje dugogodišnjih osiguranika

Vlada smatra da treba pooštriti kriterije za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika sa 60 godina života i 41 godinu staža na 62 godine starosti do 2027.

HSU: 60 godina života i 41 godinu radnog staža treba zadržati, jer je 41 godina staža sasvim dovoljna da radnik zasluži mirovinu bez penalizacije.

Stimulacija za dulji ostanak na tržištu rada

Stimulacija za dulji ostanak u svijetu rada ostaje samo za osobe sa 65 godina života i 35 godina staža.

HSU: Bonifikaciju, odnosno stimulaciju od 0,34 posto treba omogućiti svima koji su otišli u starosnu mirovinu bez limita od 65 godina života.

Povratak u prvi mirovinski stup

Nudi se pravo na izbor osiguranika u I. i II. mirovinskom stupu na povrat samo u I. stup prilikom umirovljenja, ako je to osobi povoljnije.

HSU: Smatramo da u sljedećih 10 godina nakon aplikacije ovih mjera, svi trebaju imati pravo na izbor povoljnije opcije, a to pravo korisnici najnižih mirovina trebaju imati trajno.

Dodatak na mirovinu

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava predlaže dodatak 27% na godine uplate doprinosa od 20% u I. mirovinski stup te 20,25% dodatka na osnovnu mirovinu doprinos 15%.

HSU: Dodaci su prihvatljivi. Treba ukinuti MOD koji uzima 5 posto ušteđenog u II. stupu te omogućiti isplatu mirovine iz II. stupa na 20 godina s nasljeđivanjem. Tek tada bi mirovina bila imovina.

Povećanje najniže mirovine za tri posto

HSU: Pomaganjem bez kriterija prihodovnog i imovinskog cenzusa Vlada namjerava činiti nove nepravde i plaćati nezarađeno. Predlažemo da se za 62.000 najnižih prijevremenih mirovina u 70. godini života uvede dodatak za starost u visini penalizacije odnosno da ih se depenalizira. Predlažemo da se vrijeme provedeno na rodiljinom dopustu množi s koeficijentom 2 (2x prosječna plaća) u obračunu prilikom odlaska u mirovinu.

Proširenje prava na rad umirovljenika

HSU: U prijedlogu zakona nisu spomenute obiteljske mirovine kao i starosne mirovine obrtnika koji moraju ugasiti obrt da bi otišli u mirovinu. Predlažemo da se isto ugradi u Zakon o mirovinskom osiguranju.

Revizija beneficiranog staža

HSU: Predlažemo ovu vrstu mirovina urediti kao profesionalne mirovine.

 

Popularno
Copy link
Powered by Social Snap