Inkluzivni dodatak država mora isplatiti nasljednicima preminulih: Upravni sud donio prvu presudu

Na inkluzivni dodatak imaju pravo nasljednici u slučaju kada osoba premine čekajući rješenje, proizlazi iz prve takve nedavno donesene presude Upravnog suda. Nasljednica je osporila rješenje Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike prema kojem nema pravo naslijediti inkluzivni dodatak, a predmet je vraćen na postupanje. Ova presuda udarila je temelj za sve ostale članove obitelji koji dosad nisu realizirali ovo pravo, a podnijeli su već na stotine tužbi. S obzirom na tumačenje zakonskih odredaba, izgledno je da će država nasljednicima automatski priznati pravo na inkluzivni dodatak za razdoblje od trenutka podnošenja zahtjeva do smrti.

Upravni sud u Zagrebu donio je prvu presudu koja daje pravo nasljednicima osoba koje su preminule čekajući rješenje o inkluzivnom dodatku da nastave sudski postupak za isplatu neostvarenih isplata od dana podnošenja zahtjeva. Više od 15.000 osoba preminulo je čekajući rješenje ‘iznad’ propisanih rokova, o čemu smo pisali ovdje. Zavod za socijalni rad, odnosno Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike trenutačno osporava pravo nasljednika na isplatu u slučaju da osoba premine čekajući rješenje.

Presuda koja je udarila temelj za prava nasljednika

Tako će članovi obitelji, ustanovi li se da preminula osoba imala pravo na inkluzivni dodatak, naslijediti sve isplate od dana podnošenja zahtjeva do smrti. Odvjetnik Dominik Musulin potvrdio je ranije za portal Mirovina, koji je prvi pisao o ovoj problematici, da je prvi spor, prema kojem će se odlučivati o pravu nasljednika na isplatu inkluzivnog dodatka, pokrenut na Upravnom sudu, o čemu smo pisali ovdje.

Upravni sud već je zatrpan sa stotinama tužbi nasljednika koji nisu doživjeli isplatu inkluzivnog dodatka, već su umrli čekajući rješenje. Mogućeg zakonskog tumačenja prava nasljednika na inkluzivni dodatak svjestan je i sam ministar rada i mirovinskog sustava, Marin Piletić. Najavio je stoga u Saboru da Ministarstvo razmišlja da se svima koji su dobili rješenje i pravo na inkluzivni dodatak isplati nakon smrti, o čemu smo pisali ovdje. Ipak, sada će to morati napraviti. Važno je reći da se pravo zasad još uvijek ne ostvaruje automatski, nego nasljednici sami moraju pokrenuti postupak. Pritom je važno paziti na rokove za predavanje žalbe.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Inkluzivni dodatak dobiva oko 212.000 građana, a više od polovine njih osobe su starije od 60 godina, kako su za naš portal potvrdili iz Zavoda za socijalni rad. U postupku rješavanja je oko 105.000 zahtjeva, a rješenje već 15 mjeseci čeka i 70-godišnja Gordana Pacek Gjurašin koja živi sama, o čemu smo pisali ovdje.

Upravni sud: Radi se o neostvarenom potraživanju

Upravni sud u Zagrebu u nepravomoćnoj je presudi, dostupnoj ovdje, sada poništio rješenje Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, a kojim se odbija žalba tužiteljice protiv rješenja Hrvatskog zavoda za socijalni rad. Prvostupanjskim rješenjem je, naime, obustavljen postupak u predmetu priznavanja prava na inkluzivni dodatak predniku tužiteljice, odnosno nasljednice. Ona je pak osporila tumačenje Zakona o općem upravnom postupku, smatrajući da se mogao nastaviti postupak u vezi zahtjeva za priznavanje prava na inkluzivni dodatak s nasljednikom umrlog podnositelja.

Iako se radi o osobnom pravu, zahtjev podnositelja sadrži i neostvareno imovinsko potraživanje, što opravdava nastavak postupka s nasljednikom. Uspjela je tako poništiti prvostupanjsko rješenje i vratiti predmet na ponovno postupanje. Ministarstvo pak zakon tumači tako da preminuli nije ni postao korisnik prava na inkluzivni dodatak. Novčane naknade nije ni dobio da bi ih, smatra, nasljednici mogli naslijediti.

Sud smatra da se u konkretnom slučaju radi o zahtjevu koji, iako se odnosi na pravo strogo osobne naravi, u sebi sadrži i neostvareno imovinsko potraživanje, zbog čega se postupak može nastaviti s nasljednicima preminule stranke. Sud polazi od toga da se dan od kojeg pripada pravo na inkluzivni dodatak ne vezuje, primjerice, uz dan donošenja upravnog akta ili uz dan njegove izvršnosti, nego se u smislu članka 20. Zakona o inkluzivnom dodatku priznaje unatrag od trenutka podnošenja urednog zahtjeva. Posljedično, stranka koja ispunjava propisane pretpostavke može osnovano očekivati da će joj samo pravo, kao i pojedini mjesečni iznosi dodatka koji proizlaze iz tog prava, biti priznati od trenutka podnošenja urednog zahtjeva.

Podnošenje žalbe nije uvjet za ostvarivanje prava

– Ako bi u slučaju smrti stranke tijekom postupka došlo do njegove obustave, onemogućilo bi se ostvarenje onoga što logično proizlazi iz uređenja koje priznavanje prava vezuje uz dan podnošenja urednog zahtjeva, tj. onemogućilo bi se da se priznaju oni iznosi dodatka koji se odnose na razdoblje od podnošenja zahtjeva do smrti stranke. U tom kontekstu, zahtjev stranke, iako se odnosi na pravo koje je strogo osobne naravi, u sebi sadrži i neostvareno imovinsko potraživanje, zbog čega ne bi smjelo biti zapreke da se postupak nastavi s nasljednicima stranke, navodi se u presudi Upravnog suda.

U slučaju obustave postupka uslijed smrti stranke, a koja je nastupila nakon proteka roka za donošenje rješenja o inkluzivnom dodatku, javnopravno tijelo izvodi korist od vlastitog nepoštivanja propisa, a nasljednik ostaje lišen mogućnosti da se ispita je li njegov prednik ispunjavao sve propisane pretpostavke i ima li on kao nasljednik pravo na pojedine iznose dodatka koji pokrivaju razdoblje od dana podnošenja zahtjeva do dana smrti prednika, zaključuje Upravni sud. Zaključuju da isto vrijedi čak i ako osoba nije koristila mogućnost žalbe zbog šutnje uprave zbog nepoštivanja zakonskih rokova za donošenje rješenja. To pak objašnjavaju činjenicom da su korisnici u pravilu pravno neuke osobe narušenog zdravstvenog stanja.

– Sud smatra da je povrijeđen zakon na štetu tužiteljice, jer se u konkretnom slučaju ne radi o stvari koja je takve naravi da se postupak ne može nastaviti s nasljednicima umrle stranke. Stoga je osporeno rješenje tuženika i prvostupanjsko rješenje ocijenjeno nezakonitim te su ista poništena. Time je, prema ocjeni suda, sporno pitanje nastavka postupka konačno riješeno, a poništavanje navedenih rješenja ima za posljedicu nastavak upravnog postupka u predmetnoj stvari s tužiteljicom kao nasljednicom, zaključio je Upravni sud.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.