Inkluzivni dodatak na čekanju: Odvjetnica objasnila što se događa nakon presude

Na upravnim sudovima vode se različiti sporovi zbog inkluzivnih dodataka. Što se događa u sudskim postupcima za inkluzivni dodatak, otkrila je za portal Mirovina odvjetnica Blaženka Musulin iz odvjetničkog društva Musulin i suradnici. Koliko je trenutačno zahtjeva obrađeno i na čekanju, pisali smo ovdje, gdje možete doznati koliko je nasljednika ostvarilo pravo te što kada se promijeni sam iznos ove potpore. 

Pravno je riješeno pitanje koje nasljednicima daje pravo nastaviti postupak po podnesenom zahtjevu za inkluzivni dodatak svojih prednika. Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike je u travnju objavilo upute za nasljednike kojima su, nastavno na odluku Upravnog suda u Zagrebu od 23. siječnja ove godine, omogućili da traže dovršetak postupka i ostvare naknadu. Međutim, u praksi su česti upravni sporovi koje korisnici podnose zbog nedonošenja odluke o inkluzivnom dodatku u propisanom roku te zbog nezadovoljstva donesenom odlukom.

Postupci zbog neodlučivanja u rokovima

Zakonom o inkluzivnom dodatku propisan je rok unutar kojeg je nadležni područni ured Hrvatskog zavoda za socijalni rad dužan donijeti i dostaviti rješenje o zahtjevu korisnika, ako nije potrebno provoditi vještačenje, u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva ili pokretanja postupka po službenoj dužnosti. Ako je potrebno provoditi ispitni postupak, odnosno vještačenje, rok je 30 dana. U slučaju da Područni ured ne donese odluku u zakonskom roku, tada je korisnik sukladno Zakonu o općem upravnom postupku ovlašten uložiti žalbu zbog takozvane šutnje uprave.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

- Žalba se može predati Područnom uredu kao prvostupanjskom tijelu ili izravno Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike kao drugostupanjskom tijelu, a koje o toj žalbi odlučuje. Ako se ne odluči o žalbi korisnika u zakonskom roku, bilo da se radi o žalbi zbog šutnje uprave ili o žalbi na prvostupanjsko rješenje, tada je korisnik ovlašten Zakonom o upravnim sporovima (ZUS) pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom, pri čemu se tužba može predati najranije osam dana nakon isteka propisanog roka, pojašnjava odvjetnica Blaženka Musulin. 

Postupci zbog nezadovoljstva rješenjem

Podnositelji zahtjev za inkluzivni dodatak kada zaprime rješenje o inkluzivnom dodatku i s njim nisu zadovoljni, bilo da im je uskraćeno pravo, bilo da su svrstani u pogrešnu kategoriju, imaju mogućnost podnošenja žalbe Ministarstvu  rada kao drugostupanjskom tijelu nadležnom za rješavanje žalbi na prvostupanjske odluke.

- Žalba se podnosi u prekluzivnom roku od 15 dana od primitka rješenja o inkluzivnom dodatku. Žalbom se traži preispitivanje prvostupanjske odluke, pravnih temelja i činjenica na kojima se ona temelji. Ako žalba bude odbijena, pokreće se upravni spor u okviru kojega se pred upravnim sudom osporava rješenje o inkluzivnom dodatku tražeći povoljniji ishod za korisnika, kaže Musulin. Što ako niste zadovoljni rješenjem o inkluzivnom dodatku, čitajte ovdje.

Što s korisnicima koji još čekaju, iako je sud donio presudu?

Ako Ministarstvo ne postupi prema presudi upravnog suda u ostavljenom roku, tada je korisnik ovlašten podnijeti istom upravnom sudu zahtjev za izvršenje presude sukladno odredbi članka 152. stavku 1. ZUS-a. Zahtjev za izvršenje presude sud dostavlja tuženiku, odnosno tijelu nadležnom za izvršenje, koje mora u roku od 15 dana dostaviti odgovor na zahtjev za izvršenje. Ako sud ustanovi da Ministarstvo odluku nije donijelo u ostavljenom roku zbog opravdanih razloga, sud će odlukom odrediti novi rok za izvršenje, sukladno okolnostima slučaja.

- Ako sud ustanovi da Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike bez opravdanih razloga nije donijelo odluku u roku ili ako ministarstvo u roku od 15 dana ne dostavi sudu odgovor na zahtjev za izvršenje, sud će nadležnoj osobi, odnosno ministru rješenjem izreći novčanu kaznu u iznosu do 30 % prosječne godišnje bruto plaće ostvarene u Hrvatskoj u prethodnoj godini. Sud će izricati daljnje novčane kazne unutar utvrđenog raspona sve dok Ministarstvo ne donese novu odluku u izvršenju presude. Ako pak Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike nakon primitka zahtjeva za izvršenje postupi po presudi i donese traženu odluku, tada će upravni sud rješenjem obustaviti postupak, zaključuje za naš portal odvjetnica Blaženka Musulin.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.