I HZMO odbio reći koliko iznose povlaštene mirovine koje je predsjednica podijelila

Prije točno tjedan dana procurila je informacija da je predsjednica u povlaštene mirovine poslala monsinjora Juraja Jezerinca i monsinjora Jakova Mamića. Iako postoji presuda Vrhovnog upravnog suda prema kojoj javnost ima pravo znati visinu njihovih mirovina, ni predsjednica ni HZMO ne žele otkriti o kojem se iznosu radi.

Prije tjedan dana pojavila se informacija da je predsjednica u sklopu svojih ovlasti poslala dvije osobe u povlaštenu mirovinu. Istog dana N1 televizija objavila je da se radi o bivšem vojnom ordinariju monsinjoru Juraju Jezerincu (80) i monsinjoru Jakovu Mamiću (75), generalnom vikaru Vojnog ordinarijata u RH.

Takve mirovine predsjednica kao Vrhovna zapovjednica može dati djelatnoj vojnoj osobi koja ima osobite zasluge za unapređenje oružanih snaga ili nekog drugog osobito važnog razloga. To podrazumijeva prekid vojne službe s pravom na starosnu mirovinu, u ovom slučaju po posebnim propisima.

I predsjednica i HZMO ignoriraju pravomoćnu presudu

Iz Ureda predsjednice tada nisu htjeli otkriti niti o komu se radi, niti visinu njihovih mirovina, piše Jutarnji.hr. Međutim, postoji pravomoćna presuda Visokog upravnog suda iz 2014. godine u kojoj jasno stoji da imena korisnika povlaštenih mirovina koje dodjeljuje predsjednik RH, kao i njihovi iznosi, ne mogu biti tajni jer je riječ o mirovinama koje se financiraju iz proračuna pa ih javnost ima pravo znati.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Ta presuda se odnosi i na Ured predsjednice, ali i na Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, koji je u ovom slučaju baš kao i predsjednica odlučio ignorirati pravomoćnu presudu.

Na upit Jutarnjeg lista o visini mirovina Jezerinca i Mamića HZMO se jednostavno pozvao na Zakon o zaštiti osobnih podataka – GDPR. Na upozorenje Jutarnjeg lista da uskratom informacija krše pravomoćnu presudu Visokog upravnog suda iz 2014. godine – nisu odgovorili.

HZMO proizvoljno zaključio da se radi o povjerljivim podacima?

U Hrvatskoj postoji i Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP), kojoj se institucije (poput HZMO-a) mogu obratiti i pitati ih hoće li objava pojedinih informacija povrijediti Zakon o zaštiti osobnih podataka. Na upit Jutarnjeg lista, iz AZOP-a odgovaraju da im se HZMO nije obratio za mišljenje.

U ovom slučaju se sudaraju dva prava – prava na zaštitu osobnih podataka i prava javnosti da dozna informaciju. Tijelo vlasti koje raspolaže traženom informacijom trebalo bi provesti test razmjernost tj. izvagati koje je od ta dva prava jače. U ovom slučaju, test je već proveden i to 2013. godine.

Tadašnji predsjednik Ivo Josipović također je udijelio dvije povlaštene mirovine i odbio dati podatke o njima. Povjerenica za informiranje Anamarija Musa je zaključila da pravo javnosti da zna preteže nad zaštitom osobnih podataka korisnika “predsjedničkih” mirovina jer je riječ o mirovinama koje se financiraju iz proračuna tj. iz poreza građana. HZMO se žalio na njenu odluku, a Visoki upravni sud je pravomoćno potvrdio stajalište povjerenice.

Unatoč toj pravomoćnoj presudi, šest godina kasnije, nalazimo se u istoj situaciji. Predsjednica dijeli povlaštene mirovine, a niti ona niti HZMO ne žele javnosti otkriti njihove iznose.