Unazad devet godina, mirovine su u prosjeku rasle svega 240 kuna. U tom vremenskom razdoblju skok je bio samo 2013., a do povećanja je došlo tek 2017. godine. Lani, penzije su rasle 3,64 posto, što je zapravo jedno od “bogatijih” usklađenja, a slično se očekuje i ove godine.
Foto: Mirovina.hr
Dok još uvijek čekamo prvo ovogodišnje usklađivanje mirovina koje se već trebalo dogoditi 1. siječnja, u nadi da će one biti nešto veće, iznova smo bacili oko na statistiku umirovljeničkih primanja. Mirovine isplaćene u siječnju jednake su kao one u prosincu, o čemu smo podrobno pisali. Međutim, zanimljivo je vidjeti kako su se one kretale od 2001. godine do danas.
Od tada do danas prosječna mirovina porasla je za 910 kuna, što se na prvu može činiti puno. No ipak, riječ je o vremenskom razmaku od 17 godina.
Hrvatska je u prosincu 2001. brojala manje umirovljenika nego danas, njih tek nešto više od 900 tisuća. Prosječna mirovina, prema podacima HZMO-a, iznosila je 1.495 kuna. Danas brojimo oko 200.000 penzionera više, a oni primaju 2.405 kuna u prosjeku. Od 1,14 milijuna “običnih” umirovljenika, njih gotovo 700.000 prima manje od toga iznosa.
Samo jedan rast u šest godina
Kada se vratimo 17 godina unatrag, onda vidimo i da se aktualna vrijednost mirovine razlikovala od one današnje te je iznosila 40, u odnosu na lanjskih 65 kuna.
Već godinu dana kasnije, broj umirovljenika prešao je magičnih milijun, a mirovina je porasla na 1.542 kune. Krajem 2003. godine prosječna penzija popela se za 40 kuna, a broj umirovljenika nastavio se povećavati. Za prosinac 2004. godine isplaćena je mirovina od 1.800 kuna. Godinu dana kasnije, dogodio se novi skok od stotinu kuna. Tek recesijske 2008. godine mirovina je prešla 2.000 kuna.
Godine 2010. broj umirovljenika već je dosegnuo 1,1 milijun, a prosječna mirovina 2.165 kuna. Zanimljivo je usporediti kako je u proteklih devet godina penzija rasla samo 240 kuna. Dio pojašnjenja leži i u tomu što je već iduće godine mirovina pala za 14 kuna, umjesto da je rasla. Skok se dogodio prije pet godina, krajem 2013. kada je prosjek bio 2.277 kuna. Iste je godine i aktualna vrijednost mirovine dosegnula 60 kuna. Iduće godine opet je uslijedio pad, i to za 40 kuna. Mirovina je bila manja i dvije godine kasnije, što znači da je njezino usklađivanje umirovljenicima donosilo samo gubitak.
Ništa bolje nije bilo ni 2016. godine, kada je i dalje prosjek bio manji, 2.255 kuna. Do povećanja za 1,3 milijuna građana došlo je tek 2017. godine na čijem je koncu mirovina bila 2.318 kuna. Lani je nakon prvog usklađivanja narasla na 2.344 kune, da bi hrvatska mirovina bila najveća sada s trenutnih 2.405 kuna.
Što očekivati ove godine?
Prvo povećanje mirovina lani se dogodilo tek u travnju, kada su isplaćeni zaostaci za prethodna tri mjeseca. Siječanjsko usklađivanje aktualne vrijednosti prema indeksu rasta potrošačkih cijena i plaća tada je iznosilo 0,94 posto. U rujnu su s dvomjesečnim zaostacima isplaćene mirovine povećane za 2,7 posto, što je bio rezultat srpanjskog usklađivanja. Prosječne mirovine povećane su tako za 63 kune. Ukupno, mirovine su prošle godine rasle za 3,64 posto.
Možemo li više očekivati ove godine? Mirovinskom reformom usklađivanje će se sada raditi oba puta godišnje prema omjeru 70:30 s obzirom na indeks rasta plaća i cijena, a ne kao do sada prema omjeru 50:50 u prvom i 70:30 u drugom ciklusu, što bi se trebalo odraziti na nešto veće mirovine. Također, najniže mirovine rast će 3,13 posto, neovisno o usklađenju.
