Hrelja: “Intenzivno ćemo raditi na tome da se ovrhe do daljnjeg odgode”

Jasmina Grgurić
31. kolovoza 2020.
Novosti
A- A+

Da su umirovljenici ostali zakinuti za dio povećanja mirovina kroz drugo ovogodišnje usklađivanje koje je manje od očekivanog, upozorava i predsjednik HSU-a. Silvano Hrelja ističe i kako oni čine 20 posto ovršenih građana, napominjući da će Hrvatska stranka umirovljenika intenzivno raditi na tome da se ovrhe odgode do daljnjega, a ne samo do sredine listopada kako je najavljeno kroz mjere Vlade. Predstavnik umirovljenika u Saboru komentirao je i mjere zaštite od koronavirusa, posebice kada je riječ o starijim osobama.

silvano hrelja

Foto: Mirovina.hr

“Među 400.000 ovršenih građana sigurno je oko 20 posto i umirovljenika. Intenzivno ćemo raditi na tome da se ovrhe do daljnjeg odgode, pogotovo zato što usklađivanje mirovina nije dalo očekivano rezultate” – rekao je za N1 Silvano Hrelja.

Naime, aktualna vrijednost mirovine kroz drugo ovogodišnje usklađivanje prema rastu plaća i potrošačkih cijena u odnosu na prethodno polugodište porasla je za samo 1,41 posto, što je umirovljenicima u prosjeku donijelo svega 35 kuna više. Očekivano je bilo da će mirovine rasti tri posto, no nepovoljnijem ishodu kumovala je nova metodologija izračuna prosječne plaće od strane Državnog zavoda za statistiku.

Metodologija izračuna nije promijenjena po zakonu

Sad je i službeno: Umirovljenici izvukli deblji kraj, stopa usklađivanja mirovina je 1,41 posto!

“Ne bih se volio naći u koži ministra Marića. On izuzetno dobro komunicira i obrazlaže svoje poteze, a formalno radi po zakonu. I ovo usklađivanje je formalno rađeno po zakonu. Međutim, promijenila se metodologija koja utječe na rezultate. Metodologija nije promijenjena po zakonu nego po nahođenju Državnog zavoda za statistiku” – dodao je predsjednik HSU-a.

Hrelja smatra da su umirovljenici zakinuti za 1,6 posto povećanja te da su nedopustivom odlukom dovedeni pred gotov čin. Metodologija izračuna, kaže, nije se smjela mijenjati usred dva redovna godišnja usklađivanja mirovina. U pitanje dovodi i ulogu Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe.

Umirovljenici dovedeni pred gotov čin

“Čemu onda služi Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe? Da djeluje i da se saziva post festum? Ili je to savjetodavno tijelo Vlade, treba sjesti prije nego problem nastane kako bi se razgovaralo o mogućim rješenjima. Postaviti umirovljenike pred gotov čin, da su zakinuti oko 320 milijuna kuna za ovu godinu, je nedopustivo, a mi ne možemo dizati bune i revolucije jer znamo kakva je gospodarska situacija, ali možemo stručno ukazivati jesmo li u pravu” – zaključio je Hrelja.

Komentirao je i kako starije osobe u umirovljeničkim domovima i zdravstvenom sustavu treba bolje zaštiti od zaraze koronavirusom. Ipak, nije pobornik zaključavanja i izolacije starijih. No, dodao je da bi oštrije kontrole zaposlenih u ustanovama koje skrbe o starijima mogle pomoći u njihovoj zaštiti.