Evo što se događa s novcem od mirovine na računu kada osoba premine

Velika većina ljudi ne zna da novac na računu preminulog umirovljenika ne smije odmah dirati. Čim u sustav uđe informacija da je osoba preminula, banka novac šalje u “proračun”, a tek povratak tih sredstava zna potrajati i dulje od dva mjeseca.

Kada vas netko od najbližih napusti, sigurno vam na vrhu prioriteta neće biti proceduralni propisi i zakonski akti koji vam govore što smijete, a što ne smijete činiti. Posebice kada vas napusti netko tko je umirovljenik, a vi provjerom njihovog računa (na koji stiže mirovina) – shvatite da je sumnjičavo ispražnjen. Naime, taj se novac u trenutku smrti počinje nalaziti u nekoj vrsti limba, između pakla i raja. I mnogi građani ne znaju – taj novac ne biste smjeli dirati.

Banke šalju novac u državni proračun

Nedavno se na Facebooku počeo širiti status s tom tematikom kojeg možete pogledati ovdje:

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Kontaktirali smo Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i zamolili ih da objasne što se događa u takvim postupcima. Potvrdili su priču, ali i ponudili objašnjenje. Kažu kako u čitavom procesu nema ničeg spornog i kako on služi kako bi se s pravne strane zaštitila umirovljenikova imovina i poštovao Zakon o nasljeđivanju. Sa svim bankama koje posluju u Hrvatskoj imaju ugovor i ovo je uobičajena praksa. Linija nasljeđivanja nije uvijek jednaka, niti su obiteljski odnosi identični u svakom slučaju. Iz tog razloga, HZMO “čuva” novac na sigurnom dok se ne postignu pravni preduvjeti za vraćanje sredstava.

Do sredstava tek nakon ostavinskog postupka

Kada kroz sustav OIB-a do banke dođe vijest da je, primjerice, jedan umirovljenik preminuo, oni sva sredstva s računa za koje imaju evidenciju da su dio isplaćene mirovine skidaju i šalju u državni proračun. I to iz više razloga, jedan od njih je kako bi se obustavila isplata mirovine i kako ne bi došlo do malverzacija, a drugi je jer ne znaju kome taj novac točno pripada.

Kako bi se utvrdilo tko može naslijediti ne samo ta, nego i drugu imovinu s kojom umirovljenik raspolaže – potrebno je imati pravovaljano rješenje kompletiranog ostavinskog postupka. U njemu se utvrđuju nasljednik (ili nasljednici), sastav ostavine i prava koja pripadaju pojedinim nasljednicima i drugim osobama.

Tek nakon što je taj formalni i zakonski dio ispunjen, valja se obratiti u Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranja i predati zahtjev za povratom sredstava. Međutim, sredstva će biti vraćena u dosta dugačkom roku od čak 60 dana.