Kako napisati oporuku i što trebate znati

Jelena Ratko
11. ožujka 2018.
Novosti
A- A+

Gubitak roditelja ili bilo kojeg člana obitelji težak je za svakog pojedinca. U tom trenutku, ožalošćeni se često moraju suočiti i s pitanjem nasljedstva pokojnika. Ako sve niste ugovorili unaprijed, to može biti dodatni stres za vas i vašu obitelj.

Foto: pixabay.com

Jedan od vrlo važnih dokumenata za svaku odraslu osobu, posebice onu koja ima nasljednike jest sastavljanje oporuke. Oporuka je pravni dokument u kojem se osoba izjašnjava o načinu na koji će se njezina imovina raspodijeliti poslije njezine smrti. To je izjava iz koje je razvidna posljednja volja ostavitelja, prenosi portal Štedopis.

U razvijenim zemljama briga za imovinu i financije i nakon smrti jedan je od uobičajenih koraka planiranja osobnih financija. Posljednjih godina sastavljanje oporuka postaje sve češća praksa i u Hrvatskoj. Prema zakonu, oporuku može napraviti svaka osoba sposobna za rasuđivanje, s navršenih 16 godina života.

Bez obzira na to jeste li se pobrinuli za oporuku ili niste, vaša imovina bit će prenesena vašim nasljednicima. Kada odlučite sastaviti oporuku, imate mogućnost jasno i nedvosmisleno izraziti svoju volju u vezi s raspodjelom imovine nakon vaše smrti. U protivnom, vaša imovina bit će raspoređena u skladu sa zakonskim pravom o nasljeđivanju. Drugim riječima, ako nemate oporuku, imovinu će naslijediti vaši zakonski nasljednici, i to prema nasljednom redu.

Prvi su nasljedni red  potomci, posvojenici te bračni partner, pri čemu svi nasljednici prvoga nasljednog reda dijele imovinu na jednake dijelove. Važno je istaknuti da su u postupku nasljeđivanja prava izvanbračnog partnera, kao i prava partnera istospolnih zajednica istovjetna pravima bračnog druga. Drugi nasljedni red čine roditelji, braća, sestre i potomci ostavitelja. Kada ostavitelj nema potomke, njegovi roditelji nasljeđuju polovicu imovine podijeljenu na jednake dijelove, a drugu polovicu nasljeđuje bračni dug (izvanbračni partner).

Bitno je znati kako je oporuka napisana u skladu sa zakonom jača od zakonskog prava nasljeđivanja.

Kada i kako napisati oporuku 

Tri su osnovne vrste oporuka:

  1. privatna oporuka
  2. javna oporuka
  3. oporuke u izvanrednim okolnostima.

1. Privatna oporuka jest vlastoručna oporuka te oporuka koja je napisana pred svjedocima. Vlastoručna je oporuka  ona koju je ostavitelj samostalno sastavio, napisao i potpisao. Kako bi vlastoručna oporuka bila pravno važeća, poželjno je da sadržava određene elemente koji uključuju mjesto i datum sastavljanja oporuke.

Datum je osobito važan jer će se pri postojanju dviju oporuka uvijek primjenjivati ona novijeg datuma. Oporuka mora jasno precizirati što od imovine kome ostavljate te je važno navesti OIB osobe kojoj se imovina ostavlja te druge važne detalje poput naziva katastarske čestice ako ostavljate nekretninu, broj računa i ime banke ako je riječ o financijskoj imovini i sl.

Ako postoji više nasljednika, iznimno je važno jasno napisati kome se ostavlja koji dio imovine (preporučljivo je vlasništvo odrediti u postotku). Oporuka može biti napisana pisanim ili tiskanim slovima, ali mora biti potpisana pisanim slovima. Oporuku nije potrebno ovjeravati u odvjetnika ili javnog bilježnika.

Za razliku od vlastoručne oporuke, oporuka pred svjedocima jest oporuka koja nije pisana vlastoručno već je tiskana te zbog toga mora biti ovjerena uz dva svjedoka. Svjedoci mogu biti punoljetne osobe kojima nije oduzeta poslovna sposobnost i koje znaju čitati i pisati. Obje vrste privatnih oporuka možete čuvati u kući ili ih možete dati na čuvanje osobama od povjerenja (npr. članu obitelji, prijatelju, javnom bilježniku i sl.). Poslije smrti ostavitelja, prilikom ostavinske rasprave privatnu oporuku potrebno je  dostaviti javnom bilježniku.

2. Javnu oporuku sastavlja sudac općinskog suda, javni bilježnik ili inozemno konzularno predstavništvo Republike Hrvatske na zahtjev ostavitelja. Kao i privatnu oporuku, i nju možete čuvati u kući ili je dati na čuvanje drugoj fizičkoj ili pravnoj osobi.

3. Treća su vrsta oporuke koje su sastavljene u izvanrednim okolnostima, primjerice pri elementarnim nepogodama kao što su potresi, poplave i sl. Zbog specifičnih okolnosti i nemogućnosti sastavljanja oporuke u nekom od uvriježenih oblika, oporuke sastavljane u izvanrednim okolnostima nisu  u pisanom već u usmenom obliku, pred svjedocima.

Kako bi oporuka bila važeća, važno je da ostavitelj svoju posljednju volju iskaže usmeno i istodobno pred najmanje dva svjedoka. Oporuka sastavljena u izvanrednim okolnostima prestaje vrijediti nakon proteka 30 dana od dana prestanka izvanrednih okolnosti u kojima je sastavljena.

Što je ostavinski postupak i kako se provodi u praksi

Postupak kojim se aktivira volja ostavitelja koja je navedena u oporuci naziva se ostavinski postupak. On se pokreće pošto sud primi smrtovnicu ostavitelja ili izvadak iz matice umrlih. Za provedbu ostavinskog postupka zadužen je općinski sud ili javni bilježnik. Za ostavinsku raspravu određuje se ročište na koje sud poziva izvršitelja oporuke (ako je imenovan) i sve zainteresirane osobe, kao i osobe koje bi prema zakonu mogle polagati pravo na nasljedstvo ako postoji oporuka.

Glavni je cilj ostavinskog postupka  identificiranje nasljednika, imovine i prava koja pripadaju nasljednicima i drugim osobama. Kada nema spornih elemenata, ostavinski postupak traje kratko i rješenje o nasljedstvu izdaje se unutar mjesec dana.

Međutim, ako između nasljednika nastane spor, ostavinski se postupak  prekida, a nasljednici se upućuju u parnicu. Pri parničenju ostavinski postupak može trajati jako dugo i za uključene sudionike biti velik trošak. Za usluge provođenja ostavinskog postupka nasljednici su dužni platiti sudsku pristojbu ili javnobilježničku naknadu čiji iznos ovisi o vrijednosti nasljedstva. Do vrijednosti od 60.000 kuna trošak javnog bilježnika iznosi 200 kuna, a ako je vrijednost veća, na svakih 10.000 kuna plaća se dodatnih 100 kuna, pri čemu je maksimalna vrijednost naknade 3125 kuna.

Porez na nasljedstvo

Važno je znati da se na naslijeđenu imovinu plaća porez na nasljedstva i darove. Plaćaju ga fizičke i pravne osobe koje na području Hrvatske naslijede, prime na dar ili steknu po drugoj osnovi bez naknade imovinu na koju se plaća porez na nasljedstva i darove.

Porez se plaća po stopi od maksimalno 4 posto, a od plaćanja su oslobođeni članovi najuže obitelji. Porez ste dužni platiti ako ste naslijedili gotov novac, novčane tražbine i vrijednosne papire (vrijednosnice) te pokretnine, ako je pojedinačna tržišna vrijednost pokretnina veća od 50.000,00 kn na dan utvrđivanja porezne obveze.

Pri nasljeđivanju nekretnine nasljednik je dužan platiti porez na promet nekretninama koji iznosi četiri posto tržišne vrijednosti nekretnine u trenutku nastanka porezne obveze. Od plaćanja ovog poreza oslobođeni su bračni drugovi, izvanbračni drugovi, formalni i neformalni životni partneri, potomci i preci koji čine uspravnu liniju te posvojenici i posvojitelji koji su u tom odnosu s umrlim ili darovateljem, kao i bivši bračni drugovi, bivši izvanbračni drugovi te bivši formalni i neformalni životni partneri kada uređuju svoje imovinske odnose.

Kada porez nije plaćen, porezna uprava ima ga pravo naplatiti iz ukupne imovine. Također, pri kašnjenju se obračunavaju  zatezne kamate, pa s podmirenjem porezne obveze nije pametno odugovlačiti.

Nasljeđivanja dugova i kako ih izbjeći

Često se događa da ostavitelj uz imovinu ostavi i dugove poput nepodmirenih režijskih troškova ili obveza u vezi s kreditima. Tada se i dugovi i imovina prenose na nasljednike.

Olakotna je okolnost nasljeđivanja dugova u tome što su nasljednici odgovorni za ostaviteljeve dugove, ali samo do visine vrijednosti naslijeđene imovine. Jednako tako, ako ima više nasljednika, svaki od njih podmiruje  dugove u skladu sa svojim udjelom u ukupno naslijeđenoj imovini. Nepovoljna je okolnost to što za dugove svi nasljednici odgovaraju solidarno, što znači da vjerovnik može zahtijevati ispunjenje obveze od bilo kojeg nasljednika ili od svih u isto vrijeme, bez obzira na to je li provedena razdioba nasljedstva ili nije. Jednako tako, financijski problemi i dugovi mogu se javiti prilikom provedbe ostavinskog postupka koji je opterećen sporovima. Može se dogoditi da potencijalni nasljednici moraju plaćati dospjele dugove iako je neizvjesno hoće li i kada doći u posjed naslijeđene imovine. Jedini način da izbjegnete plaćanje dugova jest da se na ostavinskoj raspravi odreknete nasljedstva.

Autorica: doc.dr.sc. Dajana Barbić