Dva moguća modela obiteljskog dodatka na mirovinu: Koji će Vlada izabrati?

Jasmina Grgurić
30. rujna 2021.
Novosti
A- A+

Do kraja godine bit će poznat nacrt novog zakona o obiteljskom dodatku na mirovinu. Umirovljenici će uz vlastitu moći naslijediti i dio mirovine preminuloga partnera. No, postotak nasljeđivanja neće za sve biti jednak. Hoće li to ovisiti o visini mirovine, kako predlaže Sindikat umirovljenika ili pak o vremenu korištenja mirovine, odnosno uplaćenih doprinosa kako predlaže Silvano Hrelja?

par

Foto: Unsplash

Vlada će, kako je i najavila, povećati obiteljske mirovine za prosječnih 13 posto. Obiteljsku mirovinu prima oko 215 tisuća “običnih” umirovljenika. Prosjek njihovih primanja je 2.144 kune, što znači da bi im mirovina porasla za oko 280 kuna u prosjeku, moguće i više jer će mirovine nastaviti rasti kroz polugodišnja usklađivanja do 2023. godine za kada se planira ova mjera.

Dok su ovdje stvari poprilično jasne, koplja se u pozadini lome oko novog modela obiteljskih mirovina prema kojem će biti moguće naslijediti dio mirovine pokojnoga partnera uz vlastitu mirovinu.

SUH-ov “socijalni” i Hreljin “pravični” model

Vlada je novi model obećala predstaviti do kraja godine, a u idućoj će mijenjati Zakon koji će se primjenjivati od 1. siječnja 2023. Trenutno na raspolaganju ima dva moguća kriterija po kojima će napraviti skalu postotka nasljeđivanja, a obiteljski dodatak trebao bi se kretati od 10 do 50 posto.

umirovljenici
Ministarstvo objavilo planove: 300.000 umirovljenika će dobiti povišicu od prosječno 13 posto?

Jedan kriterij za konstruiranje novog modela nasljeđivanja dijela mirovine predlaže Sindikat umirovljenika Hrvatske i njega možemo nazvati “socijalni”, dok drugi, “pravični” predlaže Silvano Hrelja.

SUH-ov “socijalni” model bazira se na ideji da građani s najmanjim mirovinama dobiju najveći nasljedni postotak te obrnuto, što je sa socijalnog aspekta posve opravdano i pravedno.

No, je li pravično? Hrelja smatra da ne pa on nudi drugačije rješenje – što se mirovina dulje koristila, to će dio koji se nasljeđuje biti manji i obrnuto.

Silvano Hrelja koji je u novoj koaliciji s vladajućom većinom izborio novi model nasljeđivanja mirovina još uvijek nije otkrio detalje svog nacrta koji će razraditi s Vladom. On će biti poznat kroz koji tjedan, no doznajemo kostur kakav bi ga trebao sačinjavati.

Kako izgleda Hreljin prijedlog nasljeđivanja mirovina?

U postotku nasljeđivanja dijela mirovine preminuloga partnera uz onu vlastitu, HSU-ov saborski zastupnik vodi se vremenom korištenja mirovine, odnosno uplatama doprinosa. Ako je radnik tri ili četiri desetljeća uplaćivao doprinose, nakon čega je otišao u mirovinu koju je koristio kratko vremena, onda je logika da to što je uplaćivao naslijedi njegov bračni partner.

hrelja petrovic
Veće obiteljske mirovine: Pogledajte kakav model predlaže Sindikat umirovljenika!

A koliko je dugo koristio mirovinu određuje postotak koji će preživjeli partner moći naslijediti. Primjerice, ako je mirovina korištena svega nekoliko godina, partner bi uz vlastitu mirovinu mogao naslijediti 50 posto mirovine pokojnog supružnika. Ako je netko u mirovini bio desetljećima, onda bi nakon što premine njegov partner koristio 10 posto.

Takav model pravičan je jer osigurava korištenje mirovine razmjerno uplatama doprinosa, prvo kroz vlastitu, a onda kroz nasljednu mirovinu. Zasad navedeni cenzusi vremena korištenja mirovine i razmjerno tomu postoci nasljeđivanja nisu poznati.

Sindikat umirovljenika Hrvatske, koji s Vladom pregovara na drugi način, već je ponudio konkretan prijedlog.

Što predlažu Sindikat i Matica umirovljenika?

  1. Ako zbroj mirovina preživjelog i umrlog partnera ne prelazi visinu od 1,5 prosječne mirovine, preživjeli dobiva 50 posto iznosa mirovine preminulog
  2. Ako zbroj mirovina preživjelog i umrlog partnera je u rasponu od 1,5 do 2 prosječne mirovine, preživjeli dobiva 40 posto iznosa mirovine preminulog
  3. Ako zbroj mirovina preživjelog i umrlog partnera je u rasponu od 2 do 2,5 prosječne mirovine, preživjeli dobiva 30 posto iznosa mirovine preminulog
  4. Ako zbroj mirovina preživjelog i umrlog partnera je u rasponu od 2,5 do 3 prosječne mirovine, preživjeli dobiva 20 posto iznosa mirovine preminulog
  5. Ako zbroj mirovina preživjelog i umrlog partnera je u rasponu od 3 do 4 prosječne mirovine, preživjeli dobiva 10 posto iznosa mirovine preminulog
  6. Ako je zbroj veći od 4 prosječne mirovine, 0 posto

Primjerice, ako zbroj mirovina para iznosi manje od 3.871 kunu, što je jedna i pol prosječna mirovna (2.581 kunu) onda preživjeli partner dobiva pola mirovine pokojnoga uz cijelu vlastitu. S druge strane, ako njihove obje mirovine iznose više d 10.324 kune (četiri prosječne mirovine), preživjeli ne dobiva ništa od partnerove mirovine uz vlastitu.

Vlada će povećati životnu dob kao uvjet za nasljeđivanje

Hrelja otkrio kad će u mirovinu: "Za 44 godine staža trebala bi mi biti veća od povlaštene saborske"

Osim nasljeđivanja od 10 do 50 posto od preminuloga partnera uz vlastitu mirovinu, Sindikat i Matica predlažu i izmjenu uvjeta za ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu. Tu je faktor životna dob preživjelog partnera koja bi se povećala sa 50 na 55 godina kada će mirovinu moći naslijediti.

Neupitno je da će Vlada povećati životnu dob kao uvjet, samo je pitanje s koliko ćemo godina po novom modelu moći naslijediti mirovinu. Hoće li kod visine obiteljskog dodatka gledati visinu mirovina ili pak samo vrijeme korištenja uplaćenih doprinosa nije poznato, no cenzus će svakako postojati i najvjerojatnije će se kretati u rasponu od 10 do 50 posto koji ćemo moći naslijediti.

Dva moguća modela obiteljskog dodatka na mirovinu: Koji će Vlada izabrati?
Popularno
Share via
Copy link
Powered by Social Snap