Domaće serije u kojima smo 70-ih i 80-ih godina uživali ispred malih ekrana

Jasmina Grgurić
5. listopada 2018.
Novosti
A- A+

Naše malo misto jedno je od najpopularnijih djela hrvatske kinematografije. Prvu epizodu gledalo je 54 posto stanovništva u Hrvatskoj, od čega čak 79,9 posto u Istri. Ne čudi stoga da je do danas serija reprizirana čak devet puta. Logično je bilo snimiti i nastavak Velo misto…

Špiro Guberina, Velo misto Snimak zaslona: Youtube

Strane serije koje su nas nasmijavale, ali i uvodile u svijet imućnog zapada

Vrijeme u kojem živimo sa svojim se trendovima odražava na sve sfere našega života. Neke od njih često prihvaćamo bez kritike, naprosto po inerciji konzumirajući ono što nam se servira; modu, glazbu, hranu, filmove… Svako desetljeće nosi svoje, a ono što nam ono nudi u društvenom smislu nije nam baš uvijek po volji. Zato ćemo često s nostalgijom ustvrditi kako je nekada sve bilo kvalitetnije, pogotovo kada je o raznim vrstama umjetnosti riječ.

U moru komercijalnih domaćih TV serija, ali i turskih sapunica dio gledatelja, pogotovo onih starijih, radije se okreće onome što su gledali u mlađim danima. O ukusima je teško raspravljati pa zaključak o tomu jesu li serije na televiziji bile bolje nekada ili sada, procijenite sami.

Pri konačnom sudu možda vam pomogne ova lista najpopularnijih domaćih serija u kojima smo ispred malih ekrana uživali 70-ih i 80-ih godina prošloga stoljeća.

Kuda idu divlje svinje

Radnja ove televizijske serije, snimljene 1971. godine, smještena je u okolicu Zagreba ranih 40-ih godina. U središtu radnje su dvije suparničke grupe krijumčara. Jednu, slabiju, čine braća Gavran- Crni Rok, koji je među braćom neosporni vođa, Šarac i Plik, a drugu, jaču, čine arogantni vođa Veriga, nespretni potrčko Moljac te razbijači Romel i Grizl. Osim s Verigom, braća Gavran se sukobljavaju i s Nijemcima i s ustaškim redarstvom. Na čelu redarstva nalaze se šef Kamilo Lisac i njegov najbolji agent Šojka. U sklopu redarstva se nalazi i oružnički podnarednik Mile Vrbica, koji je blizak prijatelj braće Gavran.

U glavnim ulogama gledamo glumačke velikane, Ljubišu Samardžića (Crni Rok), Fabijana Šovagovića (Mile Vrbica), Ivu Serdara (Šojka) i ostale.

Seriju redatelja Ive Štivičića uređivao je ni manje ni više nego Vlado Gotovac, a bila je intrigantna po tome što su partizani prikazani kao sporedni likovi. “Kuda idu divlje svinje” proglašene su 2015. godine serijom za sva vremena, a tu titulu dao im je beogradski “Danas”.

Gruntovčani

Dramsku seriju Kreše Golika iz 1975. godine s Dudekom i Regicom kao glavnim likovima ne treba posebno predstavljati. Smiljka Bencet i Martin Sagner kroz deset epizoda nasmijavali su gledatelje životom u podravskom selu, dočaravajući kroz blagi humor život običnog čovjeka kojeg uslijed raslojavanja društva muče brojni egiszetncijalni problemi. Dudek je bez posla, pomaže seljanima i uvijek nekako izvuče kraći kraj.

Naše malo misto

Serija Miljenka Smoje snimana je od 1969. do 1971. godine. Prikazuje život u malom dalmatinskom mjestu polovicom 20. stoljeća kroz prizmu pisanja kronike mjesta, koju vodi amaterski kroničar, mjesni poštar Andrija Bombišta (Mirko Vojković), prateći dogodovštine dotura Luigija (Karlo Bulić), njegove Bepine (Asja Kisić), Roka Prča (Boris Dvornik), Načelnika (Vladimir Medar), Brice (Miše Martinović), Postolara (Antun Nalis) i drugih.

Naše malo misto jedno je od najpopularnijih djela hrvatske kinematografije. Prvu sezonu prilikom prvog prikazivanja gledalo je 54 posto stanovništva u Hrvatskoj, od čega čak 79,9 posto u Istri, stoga ne čudi da je do danas reprizirano čak devet puta. 

Mejaši

Mejaši su crno-bijela dramska serija scenarista Mladena Kerstnera i redatelja Ive Vrbanića iz 1970 godine. Uz Naše malo misto, druga je to u nizu uspješnih serija dijalektalnog karaktera, višekratno reprizirana na televizijskim ekranima. Nastala je na pozivnom natječaju Televizije Zagreb 1968. godine. Ima šest epizoda, a pilot epizoda je emitirana 14. kolovoza 1969. godine. Nakon toga napisana je cijela serija koja prati zgode i nezgode stanovnika podravskog sela, a snimana je u okolini Ludbrega, u mjestu Hrženica.

Prosjaci i sinovi

Prva asocijacija na ovu seriju redatelja Antuna Vrdoljaka glazba je Arsena Dedića, ali svakako i fantastične uloge Fabijana Šovagovića, Rade Šerbedžije, Vlaste Knezović i ostalih. Snimana je 1971. godine prema scenariju Ivana Raosa. Međutim, zbog Hrvatskog proljeća bila je neobjavljena punih 12 godina te je prvi put na Televiziji Zagreb prikazana 1984. godine. Tada je cenzuriran prizor iz šeste epizode kada don Pavao na samrtnoj postelji govori monolog izravno upućen Matanu mlađem u kojem samo poziva svoje da ostanu na svome. Uloga Matana je postala jedna od najpoznatijih i najpopularnijih u karijeri Rade Šerbedžije. Roman Prosjaci i sinovi, u kojem se prikazuju zgode i nezgode obitelji prosjaka, galantara i torbara u njihovoj borbi za opstanak na tvrdom kamenu, objavljen je nakon što je TV serija već bila snimljena.

Velo misto

Živopisna kronika grada Splita nastavak je koji je nastao deset godina nakon uspješnice Naše malo misto. Boris Dvornik, Mustafa Nadarević, Špiro Guberina i ostali dočaravaju sudbine raznih profila. Životi glavnih likova temelje se na stvarnim osobama i događajima. Serija prati povijesna zbivanja tijekom prve polovice 20. stoljeća kroz prizmu nastanka, uspona i padova nogometnog kluba Hajduk kao simbola grada.

Smogovci

Iako ova popularna serija Hrvoja Hitreca emitiranjem prelazi u 90-e godine prošloga stoljeća, kada je i dosegnula vrhunac svoje popularnosti, zaslužuje se naći na ovome popisu kao jedna od najboljih hrvatskih serija svih vremena. O tomu svjedoči činjenica kako u njoj gledatelji neprestano uživaju već punih 35 godina, od onih najmlađih do najstarijih. Humoristično-dramska serija prikazuje život mnogobrojne zagrebačke obitelji Vragec. Avanture “Smogovaca” u pet je knjiga opisao književnik Hrvoje Hitrec, koji je i autor scenarija za seriju.

Bolji život

Bolji život jugoslavenska je serija TV Beograda koja je 80-ih godina osvajala srca gledatelja, a najbolje je pamte po uvodnoj špici s istoimenom pjesmom. U glavnoj ulozi je beogradska obitelj Popadić, koju čine otac, majka i njihovo troje djece. Kroz 82 epizode prikazane su njihove borbe sa raznim problemima u životu. Iako komedija, serija sadržava i elemente drame.

Domaće serije u kojima smo 70-ih i 80-ih godina uživali ispred malih ekrana
Popularno
Share via
Copy link
Powered by Social Snap