Dobili smo više od šest tisuća novih umirovljenika, mirovine su im ispod prosjeka

Više od šest tisuća građana ostvarilo je dosad pravo na mirovinu u 2022. godini. Brojka onih koji su se umirovili zasigurno je veća, no oni još nisu realizirali pravo ili zasad tek dobivaju predujam, zbog čega se ne prikazuju u statistici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. No, ono što se prikazuje visina je mirovine koja je čak 233 kune niža od prosjeka svih umirovljenih.

Država jako voli tezu kojom nas uvjerava da je dulji rad jedini način za ostvariti veće mirovine. Više godina radnog staža trebalo bi donijeti veće mirovine, no u praksi to nije tako. Naime, u 2022. godini dobili smo dosad 6.241 umirovljenika koji su do kraja realizirali svoje pravo na isplatu mirovine. Više ih je od ove brojke otišlo u mirovinu, ali im se ona još uvijek ne isplaćuje ili im se isplaćuje predujam pa nisu dio HZMO-ove statistike. Ipak, statistike pokazuju da novi umirovljenici imaju za čak 233 kune manju mirovinu u prosjeku, iako su radili dulje.

Niske plaće zbog kojih dobivamo najniže mirovine

Svi umirovljeni, njih 1,13 milijuna prema općim propisima, u prosjeku imaju 30 godina i 11 mjeseci radnog staža. Novi umirovljenici imaju 31 godinu i tri mjeseca radnog staža. Mirovina prvih je unatoč tomu veća te iznosi 2.648 kuna, dok novi imaju u prosjeku samo 2.415 kuna. Kada gledamo mirovine bez onih koje isplaćujemo u inozemstvo za tek dio staža odrađenog u Hrvatskoj, onda je situacija još lošija. Naime, hrvatski su umirovljenici radili 31 godinu i deset mjeseci, za što primaju 2.860 kuna mirovine. No, svi zajedno primaju 2.980 kuna za godinu i dva mjeseca radnog staža manje u prosjeku.

Logika kaže da bi mirovine novih umirovljenika trebale biti veće, jer su oni radili dulje. No, na izračun mirovine ne utječe samo radni staž, nego i plaća. Upravo je tu problem, jer građani sve više kaskaju za prosječnom plaćom, zbog čega imamo sve veći broj najnižih mirovina koje ruše prosjek. Pojednostavljeno, plaće su nam toliko male da nam one ne donose dodatne bodove pri izračunu, nego nam se mirovina računa prostom matematičkom radnjom množenja vrijednosti mirovine (73,13 kuna) po godini staža.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Dulji rad, veće pogodnosti, ali niža mirovina

Naime, novi umirovljenici u odnosu na stare, osim više staža, imaju i neke druge pogodnosti, poput znatno nižeg postotka umanjenja (penalizacije) u slučaju prijevremenog odlaska u mirovinu, a dobivaju i dodatni staž za majke, odnosno šest mjeseci više po svakom djetetu za koje su koristile porodiljni dopust.

Također, mirovine bi trebale biti sve veće, jer je polovina novih umirovljenika radila do kraja ili otišla u mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika sa više od 41 godinu radnog staža.

Alarmantno: Skoro svaka treća mirovina obiteljska

Tako je u starosnu mirovinu od 6.241 novih umirovljenika u 2022. godini otišlo 2.117 građana koji za više od 29 godina staža dobivaju samo 2.060 kuna mirovine, što odgovora iznosu najniže mirovine. Dodatnih 1.044 dugogodišnjih osiguranika s gotovo 42 godine radnog staža ostvarilo je 3.291 kunu mirovine.

U prijevremenu su otišle 834 osobe, a mirovina im je 2.723 kune za više od 37 godina staža. Dobili smo i 270 invalidskih mirovina s prosjekom primanja od 2.053 kune te nevjerojatno velik broj obiteljskih mirovina, što prati veliku smrtnost umirovljenika nakon čega preživjeli partner preuzima njihovu mirovinu, njih čak 1.976 što je gotovo svaka treća! Obiteljska mirovina iznosi 2.251 kunu, što je iznos umanjen za 30 posto, a korisnice su uglavnom udovice. Kako obiteljske mirovine čine sve veći postotak, one također s takvim nižim iznosima ruše ukupni prosjek.

Kada pogledamo omjer novih i umrlih umirovljenika u istom razdoblju 2022. godine, onda vidimo da se negativan trend i dalje nastavlja, jer na 6.241 novoumirovljenih dolazi 8.260 umrlih. Do pandemije taj je omjer uvijek bio u plusu.