Demograf Šterc: "Očekujem slom mirovinskog sustava kroz 6-7 godina"

Prvi rezultati popisa stanovništva demografu Stjepanu Štercu dao je povod da prokomentira “šanse” mirovinskog sustava. Prognozu o propasti mirovinskog sustava dao je još prije nekoliko godina, a rezultati popisa mu nisu promijenili mišljenje.

Demograf Stjepan Šterc u intervjuu za Večernji list kaže kako će slom mirovinskog sustava doći kroz šest do sedam godina. Tu je prognozu iznio još prije nekoliko godina, a prvi rezultati Popisa stanovništva 2021. su mu učvrstila tu tezu:

“Ja sam radio jednu studiju i tada je bila procjena da će to biti najviše do deset godina. Sad je prošlo već četiri godine. S obzirom na ubrzavanje iseljavanja i ovu depopulaciju od 400.000 ljudi, koja je registrirana na popisu 2021. godine, uz političku mirnoću kakvu sad imamo, nama se može dogoditi da se poveća prirodni pad u deset godina sa 160.000 na više od 200.000 ljudi, a može nam se dogoditi i da ovaj preostali potencijal iseljavanja isto tako napusti zemlju.

To je nešto što se pretpostavlja. Kada radimo na analizama, ne smijemo stati na tome, moramo na osnovu toga raditi projekcije kako bismo upozoravali politički sustav što činiti. Moja je procjena još jedno 6, 7 godina”, odgovorio je Šterc na pitanje Večernjeg lista o slomu mirovinskog sustava.

Kaže da je u Hrvatskoj počeo proces zamjene stanovništva

Glavni krivac, tvrdi Šterc, je izvršna vlast, ali i oporba koja demografiju već 30 godina ne uspijeva nametnuti kao temu. Ističe kako smo treća zemlja u svijetu koja ima više stanovništva izvan domovine. Kao primjer dobre prakse ističe Irsku, koja je u 60-im godinama pala na 2 milijuna stanovnika.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

“Postavili su model po kojem su svako ulaganje irskog iseljeništva u zemlju oslobodili plaćanja poreza na dobit na deset godina. Nisu ih pozvali da se vrate, iseljenici su shvatili da im je jeftinije i isplativije poslovanje u Irskoj. Tu je počelo podizanje. Drugi model je bio poticanje djelatnosti koje su se temeljile na resursima irskog prostora. Kako? Poreznim sustavom. Oslobađali su poreza djelatnosti koje se temelje na potencijalu irskog prostora. To je apsolutno jedan od modela koji se mora početi primjenjivati u Hrvatskoj”, kazao je Šterc.

Danas u Irskoj živi gotovo 5 milijuna ljudi. Kao drugi primjer ističe Mađarsku, gdje se potiče stupanje mladih u brak kreditnim olakšicama. Šterc dodaje kako je u Hrvatskoj već započeo proces zamjene stanovništva.

“Zamjena stanovništva u Hrvatskoj je počela prije dvije godine. Otprilike onoliko koliko se stanovništva iseli, oko 41, 42 tisuća stanovnika, toliko se i useli, nešto malo manje”, kazao je Šterc.