Danijel Nestić objasnio zašto je veća penalizacija pravednija za umirovljenike

Studio 24sata jučer je ugostio Danijela Nestića s Ekonomskog instituta. U zanimljivoj raspravi o uspjehu sindikalne referendumske inicijative, mirovinskoj sustavu i budućnosti mirovina, Nestić je nastupio poprilično centristički, ne zauzimajući zaraćene strane sindikata ili Ministarstva rada i mirovinskog sustava.

Danijel Nestić s Ekonomskog instituta znanstvenu je karijeru posvetio radu na mirovinskim sustavima. Jučer je bio gost u studiju 24sata gdje je razgovarao o najnovijim aktualnostima oko mirovinskog sustava.

Naglasio je kako volju naroda treba poštovati, ali i naglasio da ćemo prije ili kasnije opet morati razgovarati o dužem radu. Za sadašnju situaciju predložio je kompromis – neka se u mirovine ide sa 65 godina starosti, ali da svi oni koji žele raditi dulje neka to rade, a zauzvrat će biti nagrađeni s 0,37 posto većom mirovinom za svaki mjesec duljeg rada.

Zalaže se i za razdvajanje mirovina po posebnim propisima od radničkih i tu je predložio još jedno zgodno rješenje: prilikom usklađivanja, “povlaštenima” bi mirovina rasla samo za onaj dio za koji imaju radni staž, dok bi onaj povlašteni dio rastao političkom voljom i to samo u situaciji ako gospodarstvo to bude dopuštalo.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Objasnio penalizaciju prijevremenih mirovina

Sindikati su potpisima za referendum tražili, između ostalog, i manju penalizaciju prijevremenog umirovljenja: s 0,3 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja na 0,2 posto. Nestić se s time i dalje ne slaže:

“Ako dva čovjeka rade na istom mjestu za istu plaću i skupe isto staža, trebali bi imati jednaku mirovinu. Ali ako se netko umirovi ranije, onda će on manje uplaćivati, a duže primati mirovinu što znači da je u povoljnijem položaju od svog kolege. Umanjenje mirovine od 0,3 posto za svaki mjesec čini da obojica budu u ravnopravnom položaju”, kaže Nestić.

Objasnio je to na jednostavnom primjeru. Ako bi dvoje ljudi otišlo u mirovinu s 60 i 65 starosti, pod pretpostavkom da će obojica doživjeti 80. godinu – jedan od njih bi primio pet godina mirovine više jer je ranije umirovljen. Tek s penalizacijom od 0,3 posto bi se njihov položaj izjednačio i oba umirovljenika bi do 80. godine primili jednaku svotu mirovine.

Povoljnijom penalizacijom, objasnio je, mi kao društvo radimo dogovor da preferiramo mlađeg umirovljenika, i da će radnici doprinosima pokrivati prijevremeno umirovljenje. On smatra da će to postići kontraefekt i da će ljudima biti isplativije ranije odlaziti u mirovinu, što će na kraju imati loš utjecaj na mirovinski sustav.

Tako je u teoriji, ali što je u praksi?

Sindikati budnim okom prate medijski prostor, a tako su komentirali i Nestićevu tezu o ranijem umirovljenju.

“Lijepo je vidjeti da je ekonomist Nestić nakon uspjeha naše inicijative ponešto izbalansirao svoje stavove. (…)

Ne slažemo se međutim s njegovom ocjenom našeg zahtjeva za smanjenjem penalizacije jer i Nestić među ostalim zanemaruje činjenicu da smo prvaci po nedobrovoljnom odlasku u mirovinu – golemu većinu radnika se prisiljava da ranije odu u mirovinu te njihovo dvostruko kažnjavanje nije ni moralno ni opravdano, niti rješava probleme mirovinskog sustava!”, napisali su nedavno u objavi na Facebooku.

Nestić je pak u svom obrazloženju kazao kako bi državama većim kontrolama trebala spriječiti da poslodavci tjeraju radnike u prijevremenu mirovinu.