Čak milijun građana Hrvatske živi na pragu siromaštva, najviše umirovljenici!

U riziku od siromaštva i socijalne isključenosti lani je živjelo gotovo milijun stanovnika, gotovo svaki četvrti od oko četiri milijuna građana, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Još gore, više od polovine ima financijskih problema kada trebaju podmiriti neočekivani trošak.

Poražavajući su podaci o siromaštvu Hrvata. Čak  945.550 građana, gotovo svaki četvrti, lani je živjelo u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.

Najveći rizik među samcima starijima od 65 godina

Prag rizika za samce iznosio je lani 32.520 kuna, što je mjesečno 2.710 kuna, a za kućanstva s dvoje odraslih i dvoje djece 68.292 kuna ili mjesečno po 5.691 kunu. Velika većina umirovljenika prima mirovinu manju od navedenog iznosa pa su starije osobe u Hrvatskoj najugroženije siromaštvom. Ono što zabrinjava jest da su ugroženi i penzioneri s prosječnom mirovinom, a kamoli iznosima ispod prosjeka.

Potvrđuje to i statistika prema kojoj je najveća stopa rizika od siromaštva od čak 50,3 posto izmjerena za samačka kućanstva osoba sa 65 i više godina pa tako svako drugo kućanstvo za starijim samcem jedva krpa kraj s krajem. Među kućanstvima s uzdržavanom djecom najviše stope rizika od siromaštva od 33,8 posto imaju samohrani roditelji, kao i obitelji s troje i više djece, za koje je stopa rizika od siromaštva iznosila 25,6 posto.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Tako prosječna mirovina iznosi 2.558 kuna, a medijalna plaća za prošlu godinu iznosila je 5.569 kuna, što znači da je polovina svih zaposlenih primala manje od toga iznosa, a druga polovina više. Prosječna pak plaća svih zaposlenih iznosi  6.457 kuna, što ne pokazuje realno stanje kao medijan.

Lani je gotovo 300.000 (7,3 posto) građana živjelo u teškoj materijalnoj oskudici, odnosno u kućanstvima koja nemaju novca za najmanje četiri od devet stavki kojima se mjeri težina oskudijevanja, a riječ je o hrani, grijanju zimi, posjedovanju televizora, perilice rublja, automobila, podnošenju iznenadnih financijskih troškova, kašnjenju s plaćanjem računa…

Više od polovine građana nema za iznenadni trošak

Alarmantan pokazatelj je tako da više od polovine svih građana (2,09 milijuna ili čak 51,7 posto) nema 2.350 kuna vlastitih sredstava kojim bi mogli financirati iznenadni trošak, kao što je kupnja nove perilice rublja, popravak automobila te sličan trošak zbog kojega moraju posegnuti za minusom na tekućem, kreditom ili novac posuditi od rodbine i prijatelja.

Oko 15 posto građana u posljednjih 12 mjeseci nije moglo podmiriti režijske troškove na vrijeme.  Više od trećine ljudi ima problema sa sastavljanjem kraja s krajem mjeseca, njih 35,5 ili 1,44 milijuna građana teško i vrlo teško uspijeva sastaviti kraj s krajem s obiteljskim prihodima. Manjih teškoća sa sastavljanjem kraja s krajem ima još 44,4 posto građana, odnosno 1,8 milijuna. Tek jedna petina stanovništva uglavnom lako ili vrlo lako izlazi na kraj s mjesečnim financijama.

Također, 9,2 posto stanovnika ili njih 373.351 živi u kućanstvima u kojima nitko ne radi ili radno sposobni članovi rade svega do 2,4 mjeseca u godini.

Hrvatska se prema stopi rizika od siromaštva među članicama Europske unije sa 18,3 posto nalazi na 20. mjestu u Europskoj uniji. Lošije od Hrvatske su Rumunjska, Letonija, Bugarska, Estonija, Španjolska i Litva.