Velike novosti: mirovina.hr ima novi dizajn, a uvodimo i pretplatu
Portal mirovina.hr ima novo ruho i još jednu važnu novost - uvodimo pretplatu. Nai pretplatnici čitaju sve članke nesmetano i bez oglasa.
12:00 12 h 24.03.2026

Ilustracija. Rawpixel
Više od 1.600 umirovljenika u protekla dva dana sudjelovalo je u anketi na našem portalu. Pitali smo ih koriste li prešutni minus na tekućem računu. Njih 716 (44.56%) odgovorilo je da koriste, jer od mirovine ne mogu pokriti mjesečne troškove. No, njih još 240 (14.93%) kaže da su također u prekoračenju, ali za tek dio odobrenog iznosa.
Da prešutni minus ne koristi kazalo je 542 (33.73%) umirovljenika, uz objašnjenje da troše samo vlastiti novac. Gotovo sedam posto njih izvuklo se iz minusa. Naime, 111 ispitanika (6.91%) ističe da su u prešutni minus ulazili prije, ali više ne.
Podsjetimo, na adrese građana počele su stizati obavijesti banaka da će im za dva mjeseca, ili najkasnije od početka iduće godine, smanjiti prešutne minuse. Banke pritom nude odobravanje kredita na godinu dana kojim će zatvoriti iznos smanjenog prekoračenja, no kamata je visoka.
Iz Udruge Potrošač upozorili su ovih dana da će se takav potez banaka najteže odraziti upravo na umirovljenicima. Pritom traže rješenja pa je jedna od opcija kolektivna tužba, a druga dogovor da se “dug” vraća na rate.
Sve je počelo kada je Hrvatska narodna banka krajem srpnja obavijestila banke da se planiraju izmjene zakona kako bi se spriječilo zaduživanje građana, pri čemu čak 95 posto minusa na računima spada upravo u prešutna prekoračenja.
A što je uopće prešutno prekoračenje?
Razlika u odnosu na dopušteno prekoračenje je ta da građani s bankom ne moraju potpisati ugovor. Problem je što takav dio poslovanja nije zakonski reguliran pa su se prešutni minusi građanima dodjeljivali po automatizmu. Uz poprilično visoku kamatu, također zbog izostanka pravnog uređenja, u pojedinim su slučajevima prešutni minusi dosezali i trostruka primanja, iako su uglavnom manja. No, umirovljeniku će od mirovine biti teško podmiriti i nekoliko stotina kuna duga, a kamo li više.
Sjećanje na herojski grad: Kako su nastali vukovarski Vodotoranj i Borovo Naselje?
11:15 126 d 18.11.2025