Jedina preostala šećerana u Hrvatskoj, slavonska Sladorana u Županji, ušla je u svoju 79. kampanju prerade šećerne repe. Nakon lanjske loše sezone obilježene sušom, ove godine prognoze izgledaju bolje, iako su površine pod repom značajno smanjene. Konkurencija u Europi je nemilosrdna, a kako bi osigurali opstanak, u Županji prerađuju i uvozni sirovi šećer.
Šećerna Sladorana Županja | Foto: Snimak zaslona HRT
Jedina preostala hrvatska šećerana ušla je u 79. kampanju prerade šećerne repe. Slavonska ‘Sladorana Županja’ planira ove sezone proizvesti oko 65 tisuća tona šećera, donosi HRT. U osječkoj Šećerani šećer se proizvodio više od sto godina, a prije godinu dana pogon je srušen. Više o tome pisali smo ovdje.
Bolja prognoza nego prošle godine
Prošle godina je bila jedna od lošijih nakon što je suša uništila urod, ali ove godine stanje izgleda puno bolje. No, kako su površine pod repom smanjene na svega 7.260 hektara, očekuje se i manja proizvodnja. S obzirom na to da je opstanak jedine aktivne šećerane u Hrvatskoj usko vezan uz proizvođače repe, Ministarstvo poljoprivrede je odlučilo povećati potpore. Šećerna repa zahtijeva upornost i strpljenje, ali unatoč izazovima, ratari kažu da se i dalje isplati sijati ju na slavonskim poljima. Poljoprivrednik Božo Dragičević iz Retkovaca uzgaja šećernu repu već gotovo tri desetljeća. Ove godine je posijao 6,5 hektara, nešto manje nego inače, i kaže da očekuje prosječan urod.
– Sijem ju od ’97 godine, nekad je bolje, nekad lošije, a kad se podvuče crta opet solidno. Vidjet ćemo kad krenemo vaditi, sve će se znati, onda neke izgledaju dobro, neke lošije, rekao je Božo Dragičević.
‘Ne damo se, borimo se’
Država poručuje da neće odustati od uzgoja šećerne repe unatoč smanjenju površina. Državni tajnik Tugomir Majdak ističe da će pomoći mjerama koje trebaju preokrenuti trend, uključujući daljnje investicije, prije svega u sustave za navodnjavanje. Naglasio je i važnost domaće proizvodnje i da nastoje i svakoj grani poljoprivrede povećati samodostatnost. Pomoć Vlade neće izostati, naglasio je. Izvoz hrane po stanovniku daleko je ispod europskog prosjeka, a domaća proizvodnja stagnira unatoč prirodnim prednostima, više o tome pisali smo ovdje.
Stabilnost je najveći izazov za jedinu preostalu šećeranu u zemlji. Lani su proizveli samo 55 tisuća tona šećerne repe, umjesto planiranih 110, a ove godine nadaju se 65 tisuća, iako bi za rentabilnost trebalo barem stotinu. Konkurencija u Europi je nemilosrdna, a kako bi osigurali opstanak, u Županji prerađuju i uvozni sirovi šećer. Unatoč izazovima, na slavonskim poljima i u pogonu još uvijek vlada vjera da će repa, uz pomoć kiše i državnih potpora, zadržati svoje mjesto u hrvatskoj poljoprivredi, osiguravajući da Slavonija i dalje proizvodi šećer za Hrvatsku.
– Prvi, odnosno, najmanji naš konkurent ima milijardu EUR prihoda mi smo na 100 milijuna, onda možete zamisliti kako je napeto. Ali kažem ne damo se, borimo se još jednom. U ovom našem poslu je šećerna repa je A i B i C, a sve drugo je D, istaknuo je predsjednik Uprave Hrvatske industrije šećera Željko Zadro.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
