Aladrović o obiteljskim domovima: Nije riječ o ukidanju, nego o transformarciji i podizanju standarda
Ministar rada Josip Aladrović pokušao je smiriti strasti oko najavljene transformacije obiteljskih domova za starije i nemoćne. Kaže da se oni ne ukidaju, nego unaprjeđuju.
Foto: Josip Aladrović | FB screenshot
Novi Zakon o socijalnoj skrbi obiteljskim domovima za starije daje rok od pet godine da se transformiraju, a sami obiteljski domovi kao takvi prestat će postojati. Uslijedile su žestoke reakcije ljudi koji se bave tim poslom, a ministar rada Josip Aladrović jučer je gostovao na RTL-u gdje je pokušao smiriti strasti.
“Reformom sustava socijalne skrbi smo, između ostalog, predvidjeli transformaciju obiteljskih domova. To u prijevodu znači da obiteljski domovi kao takvi imaju pet godina za prilagodbu na to da li žele postati privatna ustanova, privatni dom koji može primati i više od 20 korisnika, ali naravno mora udovoljavati određenim minimalnim tehničkim uvjetima. Oni koji nisu voljni postati privatnim domom mogu se baviti udomiteljstvom.
To je sažetak jedne politike u kojoj želimo omogućiti viši standard našim umirovljenicima, našim korisnicima obiteljskim domovima, jer smatramo da moramo kontinuirano podizati standarde”, kazao je Aladrović.
Kada su obiteljski domovi krenuli s osnivanjem, nije bila svrha da oni imaju po 20 korisnika, dodaje Aladrović, objašnjavajući kako je svrha bila za korisnike stvoriti obiteljsko okruženje.
“Nažalost, to se nije ispunilo. Svjesni tog izazova koji je pred nama i svjesni određenih posljedica, odnosno kao posljedicu određenih događaja u prošlosti smo se odredili prema transformaciji ovakvog vida smještaja”, kaže Aladrović.
Potvrdio da će transformacijom domova doći do većih cijena
Aladrović je kazao kako privatni domovi, za razliku od obiteljskih domova, zahtijevaju veću količinu djelatnika, zaposlenih medicinskih sestara i njegovatelja što će korisnicima omogućiti višu skrb. Isto tako bi trebale rasti i cijene smještaja koje se u obiteljskim domovima kreću oko 3.000-4.000 kuna, a u privatnima su nerijetko dvostruko veće.
“Prijedlog je balansiran, imamo pet godina vremena za transformaciju koju smo najavili i siguran sam da je to u tom roku provedivo”, tvrdi ministar.
Kaže da je tijekom mandata posjetio nekolicinu obiteljskih domova i da nije dobro generalizirati da je svuda isto.
“Imamo činjenicu da je njihova funkcija, koja je trebala biti postignuta kada su uvedeni, nije do kraja ispunjena. Toga svjesni, želimo tu situaciju izmijeniti, želimo podići standard i pružiti veću količinu vaninstitucijskih usluga”, kazao je Aladrović.
Što s korisnicima i kako će izgledati idućih pet godina?
Na pitanje što je s oko 7000 starijih korisnika i kako će izgledati idućih pet godina transformacije, ministar kaže da su kao ministarstvo otvoreni za razgovore.
“Planiramo sa svim vlasnicima i ljudima koji se bave ovim poslom naći adekvatna rješenja da ih transformiramo ili u udomiteljske. Moram naglasiti, ovdje nije riječ o ukidanju, riječ je o transformaciji i podizanju standarda svim umirovljenicima koji se nalaze u ovoj vrsti smještaja”, objašnjava Aladrović.
Ministar je kazao da će država učiniti sve da se kapaciteti za starije povećaju, a što se tiče ogromnih lista čekanja za državne domove (gdje umirovljenici znaju čekati i preko 10 godina na smještaj), ministar je bio iskren i priznao da vlada vrlo netransparentna situacija.
“Većina domova je decentralizirana, liste čekanja nisu do kraja uređene. Pokrenuli smo projekt u kojem planiramo početkom iduće godine sve liste čekanja učiniti javnim, da se zna zašto netko dolazi u određenu vrstu smještaja. (…)
Ne možemo odgovoriti u kojem roku će apsolutno svi imati svoje mjesto. Međutim, činimo sve i činit ćemo još više da te liste čekanja smanjimo, da svi oni kojima je dom potreban da ga dobiju u što kraćem roku”, zaključio je ministar.
