Znate li kolika će vam biti mirovina iz drugog stupa? Donosimo dva izračuna
Kako se kapitaliziraju sredstva koja uplaćujemo u mirovinski fond za isplatu mirovina iz drugog stupa, pokazuje primjer dvije osobe. Obje su za mirovinu štedjele u B kategoriji fonda u posljednje 23 godine. Dok jedna za isplatu mirovine na računu ima 41.246 eura na uplaćenih 24.085 eura, druga je akumulirala 118.873 eura na uplaćenih 65.780 eura. Izračunali smo koliko je to mjesečne mirovine.
Umirovljenik s mirovinom | Foto: Pexels
Mirovinski fondovi uvedeni su 2002. godine, kada su počele obvezne uplate od pet posto bruto plaće radnika za mirovinske doprinose u drugi stup, uz 15 posto u prvi stup. Uplaćena sredstva u posljednje 23 godine još uvijek nisu značajnije kapitalizirana u smislu isplate mirovina. Mirovinu iz drugog stupa trenutačno prima svega nešto više od 26.000 umirovljenika, premda ih je svake godine sve više, o čemu smo pisali ovdje. Uz isplatu osnovnih mirovina iz prvog stupa, umirovljenici primaju u prosjeku 100 eura iz drugog stupa. Kolika će nam biti mirovina, ovisi o samim uplatama.
Isplata povoljnija za one s većim plaćama
Većina građana prilikom odlaska u mirovinu i dalje bira isplatu mirovina samo iz prvog mirovinskog stupa. Oni kojima je isplata iz oba mirovinska stupa povoljnija, i dalje su uglavnom novi umirovljenici koji su radili za veće plaće. Većim uplatama uspjeli su u posljednje 23 godine kapitalizirati značajnija sredstva u drugom stupu. Samim time im je i mirovina iz prvog stupa znatno iznad one prosječne te prelazi 800 eura, uz što dobiju u prosjeku oko 100 eura iz drugog stupa. Često je riječ i o puno većim iznosima, ovisno o plaći. Takav je slučaj umirovljenika Mira kojemu mirovina iznosi 1.700 eura, a uz to iz drugog stupa dobije još 800 eura, o čemu smo pisali ovdje. Izbor drugog stupa primamljiv je i zbog mogućnost 20 posto isplate jednokratno, što pak nije opcija u slučaju najniže mirovine.
Kako se kapitaliziraju uplaćeni doprinosi u drugi mirovinski stup, prikazano je i na jučerašnjoj konferenciji UMFO-a koji je prezentirao rekordne rezultate mirovinskih fondova. Stanje osobnih računa u drugom stupu prikazano je na primjeru dvoje osiguranika koji su od početka rada mirovinskih fondova uplaćivale u B kategoriju AZ fonda.
Osoba koja je uplatila 24.085 eura danas na računu ima 41.246 eura za isplatu mirovine iz drugog stupa. Druga osoba uplatila je znatno veći iznos, 65.780 eura pa raspolaže s 118.873 eura. U kategoriji B prosječni prinos od osnivanja iznosi 5,54 posto. Dakle, osim uplata važnu ulogu igra i dobit koju fondovi ostvaruju ulaganjima u obveznice, dionice i investicijske fondove. Kategorija B nosi srednju isplativost, a okuplja čak 75 posto članova. Najisplativija A kategorija (8,44 posto prosječnog prinosa) ima 22 posto članova, a najmanje isplativa C (3,25 posto prinosa) svega tri posto.
Iznos s ili bez usklađivanja i jednokratne isplate
Radnik iz prvog primjera uplatio je ukupno 24.085 eura otkako postoje mirovinski fondovi. Godišnje je riječ o otprilike 1.047 eura uplata, odnosno 87 eura mjesečno u posljendje 23 godine. Sada na računu ima 41.246 eura na osobnom računu. U slučaju da u ovom trenutku odlazi u starosnu mirovinu sa 65 godina, mjesečna mirovina iz drugog stupa bez usklađivanja iznosila bi mu 218,69 eura ako bi se odlučio za ‘klasik’ oblik mirovine. Riječ je o doživotnom modelu isplate, ali bez opcije imenovanja nasljednika. U slučaju ‘direkt’ modela, mirovina bi iznosila manje, 196,92 eura, uz mogućnost isplate preostalih sredstava nasljednicima.
Kada bi se ovaj umirovljenik odučio za isplatu mirovina s usklađivanjem, početni mjesečni iznos isplate bio bi mu manji, 168,21 eura, odnosno 148,59 eura u dva navedena modela. Mirovine bez usklađivanja nude se umirovljenicima od listopada prošle godine, a bira ih u prosjeku 40 posto novih umirovljenika, o čemu smo pisali ovdje. Većeg su početnog iznosa i do 40 posto od mirovina koje se usklađuju, ali on ostaje nepromijenjen tijekom čitavog razdoblja korištenja.
U slučaju korištenja opcije maksimalne jednokratne isplate od 20 posto ušteđenih sredstava, isplata se dodatno smanjuje na 133, odnosno 117 eura, prema izračunu dostupnom na stranicama HRMOD-a. U tom slučaju na ruke dobiva 8.249,20 eura. Upravo većina umirovljenika iz drugog stupa bira jednokratnu isplatu, o čemu smo pisali ovdje, a to onda smanjuje mjesečni iznos mirovine.
Primjer umirovljenika s većim uplatama u drugi stup
U drugom slučaju imamo znatno veći iznos uplata doprinosa u drugi stup od 65.780 eura, što je u posljednje 23 godine oko 2.860 eura godišnje, odnosno 238 eura mjesečno. Ta su se sredstva danas akumulirala na 118.873 eura. S takvim stanjem na računu, osoba može računati na mjesečnu isplatu od 630,27 eura po klasik modelu ili 567,52 eura po direkt modelu. S usklađivanjem predviđena je isplata od 484,79 eura po klasik modelu, odnosno 428,25 eura u direkt modelu. Kada bi uzela 20 posto jednokratne isplate, na ruke bi dobila 23.774,60 eura, ali to umanjuje mjesečnu isplatu na 383,72 eura, odnosno 337,74 eura.
Mirovina će biti puno veća u oba ova slučaja kod osoba koje do odlaska u mirovinu imaju još vremena za kaptalitiranje štednje u drugom stupu kroz uplate u narednim godinama. Koliko uplaćujemo u drugi mirovinski stup rezultat je prije svega radnog staža i visine plaće, odnosno uplate poslodavca. Fondovi pak na uplate ostvaruju i dobit, što je prikazano na navedenim primjerima. Drugi stup će za isplatu mirovina još neko vrijeme biti povoljnija opcija samo za one s visokim plaćama. Ipak, izraženiji rast uplata očekuje se nakon 2027. godine, kada u mirovinu počinje odlaziti prva brojnija generacija obveznika drugog stupa, odnosno više od 30.000 osoba godišnje.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
