Neindeksirane mirovine: Evo koliko građana bira veće isplate, ali bez usklađivanja

Umirovljenici koji se odluče na isplatu iz drugog stupa, mogu izabrati mirovine koje se ne usklađuju. Takozvane neindeksirane mirovine većeg su početnog iznosa, ali ostaju nepromijenjene. Indeksirane mirovine usklađuju se dvaput godišnje prema promjenama cijena pa o inflaciji ovisi koliko će rasti. Oba mirovinska osiguravajuća društva otkrivaju za naš portal koliko je umirovljenika dosad izabralo neindeksirane mirovine. Donosimo i primjer izbora za prosječnog umirovljenika s tri moguća scenarija.

Umirovljenici od listopada 2025. mogu birati između dvije vrste mirovina koje će im se isplaćivati iz drugog stupa, uz onu iz prvog mirovinskog stupa. Mirovine iz drugog stupa usklađuju se dvaput godišnje, ali samo prema stopi inflacije, što donosi značajno niži rast od usklađivanja u prvom stupu prema inflaciji i plaćama. Mirovinska osiguravajuća društva (MOD) uvela su stoga neindeksirane mirovine koje su u startu i do 40 posto veće, ali iznos im ostaje nepromijenjen kroz čitavu isplatu.

Što se više građanima isplati, ovisi o predviđenoj inflaciji tijekom narednih godina, ali i izboru svakog pojedinca. Projekcije izračuna u oba slučaja možete pogledati u ovom tekstu. Oba mirovinska društva u Hrvatskoj imaju obvezu detaljno informirati građane i prikazati im projekcije izračuna indeksirane i neindeksirane mirovine. Te informacije pruža novi Regosov informativni izračun mirovine koje dobije svaki građanin prilikom odlaska u mirovinu, a što sve sadrži pisali smo ovdje.

Izabralo ih 45 posto korisnika HRMOD-a

Čak 45 posto građana izabralo je isplatu neindeksiranih mirovina u samo prva dva mjeseca, potvrdili su nam iz Hrvatskog mirovinskog osiguravajućeg društva (HRMOD).

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

– Početna mirovina bez usklađivanja u prosjeku može biti oko 25 do 40 posto viša od istovjetne mirovine s usklađivanjem. Točan omjer ovisi o pojedinačnim parametrima, prije svega o dobi korisnika (i eventualno bračnog partnera), odabranom obliku mirovine te ako je odabran takav oblik, trajanju zajamčenog razdoblja isplate. Zbog toga ta razlika nije uvijek ista, već se razlikuje za svakog korisnika i njegov odabir, kažu za portal Mirovina iz HRMOD-a.

Mirovina bez usklađivanja ima veći početni iznos koji se ne mijenja tijekom cijelog razdoblja isplate, za razliku od mirovine s usklađivanjem čiji početni iznos je manji, ali se dva puta godišnje usklađuje prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena. Tu je i rizik dugovječnosti, što znači da mirovina koja se ne usklađuje gubi realnu vrijednost što se duže mirovina koristi, jer ne prati promjenu stope indeksa potrošačkih cijena. Postoji i rizik od brzorastuće inflacije, što znači da mirovine koje se ne usklađuju, pod utjecajem inflacije gube na vrijednosti, pojašnjavaju iz HRMOD-a, jednog od dva MOD-a u Hrvatskoj.

Hrvatsko mirovinsko osiguravajuće društvo imalo je krajem 2025. godine 12.667 korisnika mirovine iz II. stupa mirovinskog osiguranja. Isplaćena im je prosječna bruto mirovina u visini od oko 100 eura. Od 1. siječnja do 31. prosinca 2025. godine ukupno je 5.393 građana izabralo isplatu mirovine iz II. stupa  mirovinskog osiguranja. Godinu dana ranije, taj je izbor napravilo gotovo 700 građana manje, što znači da je kombinirana isplata iz oba stupa građanima sve isplativija opcija.

Izbor u RMOD-u nešto nižih 35 posto

Iz Raiffeisen mirovinskog osiguravajućeg društva (RMOD), smatraju da je još prerano za komentirati brojke vezane uz izbor neindeksirane mirovine. Kod njih je takav izbor napravilo nešto manje građana nego u Hrvatskom mirovinskom osiguravajućem društvu, njih 35 posto.

– S obzirom na činjenicu da je mogućnost odabira načina usklađivanja mirovine iz 2. stupa novost na tržištu, interes korisnika i potencijalnih korisnika za ugovaranjem mirovina koje se ne usklađuju po stopi promjene indeksa potrošačkih cijena RH postoji, no s obzirom na kratak rok primjene smatramo da je prerano komentirati trenutačne podatke, kažu iz RMOD-a.

Oni također ističu da, bez obzira na početno veći iznos isplate, inflacija umanjuje realnu kupovnu moć mirovine koja se ne usklađuje. Tako pri odabiru oblika mirovine i načina usklađivanja mirovine iz 2. stupa treba uzeti u obzir sve elemente koji utječu na iznos mirovine. Na korisniku je da odabere i ugovori oblik i način usklađivanja mirovine koji najbolje odgovara njegovim životnim prilikama.

– Početni iznos mirovine iz 2.stupa ovisi o više elemenata te se razlikuje ovisno o pristupnoj dobi korisnika mirovine, iznosu kapitaliziranih sredstava, datumu početka isplate mirovine iz Društva, korištenju djelomične jednokratne isplate ako korisnik ostvaruje pravo na istu, jednokratnoj isplati zaostataka mirovina od datuma umirovljenja do datuma početka isplate iz Društva, odabranom obliku i načinu usklađivanja mirovine i slično, dodaju iz Raiffeisen MOD-a.

Mirovinska osiguravajuća društva još uvijek isplaćuju manji dio cjelokupne mirovine korisnika (mirovinu uz drugog stupa), dok se najveći dio mirovine, usklađen za inflaciju i rast plaće, korisnicima isplaćuje iz prvog stupa, zaključuju iz RMOD-a.

Ovo su tri scenarija za prosječnog umirovljenika

Ako bi za 65-godišnjeg korisnika izračunata pojedinačna starosna mirovina s usklađivanjem iznosila 100 eura mjesečno, mirovina bez usklađivanja mogla bi iznositi 130 eura mjesečno. Na prosječnih 100 eura, niža inflacija od očekivane na razini od jedan posto za 30 godina donijela bi povećanje od svega 34 eura. Mirovina bez usklađivanja u startu bi iznosila 130 eura tako da bi ova dva umirovljenika došla na isto, ali tek za 30 godina, što znači da bi opcija bez usklađivanja bila daleko isplativija.

U drugom scenariju je očekivana inflacija od 2,3 posto. Nakon deset do 15 godina, ove mirovine bi se izjednačile, a nakon 30 godina mirovina od početnih 100 eura narasla bi na 195 eura, dok bi ona bez usklađivanja ostala na 130 eura. To znači da bi umirovljenik s mirovinom iz drugog stupa koja se usklađuje skoro 15 godina primao nižu mirovinu, ali narednih 15 godina bi njegova mirovina bila veća od početne mirovine bez usklađivanja.

Treći scenarij pokazuje što se događa u uvjetima konstantno visoke inflacije od četiri posto. Mirovina s usklađivanjem već bi za pet do deset godina dosegnula iznos u startu veće mirovine bez usklađivanja, a za 30 godina iznosila bi čak 318 eura, odnosno bila bi dva i pol puta veća, uz dulji rok primanja veće mirovine.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.