Zaposlilo se čak 1.500 umirovljenika u mjesec dana: Rade umjesto stranaca, evo zašto
Broj zaposlenih umirovljenika na pola radnog vremena skočio je za čak 1.500 u samo mjesec dana. Najveći skok od ožujka do travnja dogodio se u turizmu, a zbog novog Zakona o strancima zbog kojeg je odbijeno oko 18.000 radnih dozvola. Poslodavci se sve više okreću građanima u mirovini u nedostatku domaće, a sada i strane radne snage.
Rad u mirovini Ilustracija | Pexels
Rekordni skok umirovljenika koji rade dogodio se krajem travnja s 35.371 zaposlenim građaninom u mirovini. Za oko 1.500 više je to radnika koji se iz mirovine vraćaju na tržište rada do polovine vremena. U ožujku ih je, naime, bilo 33.900 o čemu smo pisali ovdje. Najveći skok dogodio se u turizmu, iako sezona nije ni blizu, ali i u ostalim djelatnostima. Ovako veliki rast nije uobičajen, a razlog dobrim dijelom leži u novom Zakonu o strancima.
Poslodavci rješenje pronašli u umirovljenicima
U samo dva mjeseca otkako je novi Zakon o strancima stupio na snagu početkom ožujka, poslodavcima je odbijeno čak 18.000 zahtjeva za zapošljavanjem stranih radnika. Uz brojne postrožene uvjete zapošljavanja stranaca, jedan od njih je da poslodavci moraju imati minimalno 10.000 eura prometa u zadnjih šest mjeseci, ako su pravne osobe, odnosno 15.000 eura ako su fizičke osobe. Mnogi taj uvjet nisu zadovoljili, posebice na obali. Očito su se neki stoga okrenuli zapošljavanju umirovljenika, kako bi ostvarili promet do špice sezone ili imali neko prijelazno, a možda i trajno rješenje za nedostatak radnika.
Strani radnici ne zapošljavaju se samo u klasičnim turističkim djelatnostima pripreme i posluživanja hrane te pružanja smještaja, nego i u trgovini te drugim djelatnostima; industriji, građevini… Sve ove djelatnosti imaju neuobičajeno veći mjesečni skok zaposlenih građana u mirovini. Tako smo u turizmu u ožujku imali 1.835 zaposlenih umirovljenika, a u travnju 2.206, odnosno 371 radnika više, prema podacima HZMO-a. U trgovini s najviše zaposlenih umirovljenika brojka je skočila na 5.958, što je za 210 više. Prerađivačka industrija pak ima 4.487 korisnika mirovina koji rade do polovine radnog vremena, odnosno 108 više nego u ožujku. Skok u građevini je na 3.775, odnosno za stotinjak više.
Rad u mirovini sve primamljivija opcija
Rast zaposlenosti među umirovljenicima nema veze samo sa zapošljavanjem stranaca. Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti imaju 231 radnika iz mirovine više u mjesec dana, njih gotovo 4.000 u travnju. Ovdje također spada dio poslova vezanih uz turizam. Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti okupljaju pak 4.433 zaposlena umirovljenika na pola radnog vremena, 70-ak više na mjesečnoj razini. Više od stotinu novih umirovljenika zaposleno je i u prijevozu i skladištenju, gdje ih radi više od 3.000.
Rad u mirovini sve je prihvatljivija opcija za starije osobe, čime se Hrvatska lagano približava zapadnoeuropskim trendovima. Tomu će zasigurno doprinijeti i novi Zakon o mirovinskom osiguranju koji će dodatno proširiti mogućnost rada u mirovini. Umirovljenici će, naime, moći raditi i na puno radno vrijeme, uz isplatu pola mirovine. Ova mogućnost novim ZOMO-om, koji bi trebao zaživjeti do srpnja, predviđena je tek od siječnja 2026. godine, o čemu smo pisali ovdje.
Radom u mirovini umirovljenici imaju pravo na novi izračun mirovine. U slučaju rada na pola radnog vremena, kako je sada zakonski jedino i moguće, novi se izračun može napraviti nakon najmanje dvije godine rada. Time se dobiva mirovina uvećana za vrijednost dodatne godine staža, ali i neke druge beneficije koje nisu bile na snazi kada je osoba ranije odlazila u mirovinu, poput staža za majke, o čemu smo pisali ovdje.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
