Vlada bi mogla smanjiti penalizaciju prijevremenim umirovljenicima; Evo što kaže ministar Piletić

Jasmina Grgurić Zanze
9. studenoga 2023.
Mirovine
A- A+

Hoće li Vlada ukinuti, smanjiti ili barem izjednačiti penalizaciju svim prijevremenim umirovljenicima, na saborskom ‘aktualcu’ ministra Marina Piletića pitao je Silvano Hrelja. Saborski zastupnik upozorio je na različite stope kojima se korisnici mirovina kažnjavaju za raniji odlazak u mirovinu, ali i na nepravdu kod najnižih mirovina koje su zbog penalizacije – još niže. Piletić je rekao da će sa socijalnim partnerima revidirati penalizaciju.

Ministar Piletić i saborski zastupnik Hrelja u Saboru

Ministar Piletić i Silvano Hrelja | Foto: Screenshot Youtube/Mirovina.hr

Umirovljenici od svih izmjena u mirovinskom sustavu najviše žele ukidanje penalizacije, pokazala je anketa portala mirovina.hr u kojoj je sudjelovalo oko četiri tisuće ispitanika. Upravo se na taj podatak jučer u Saboru pozvao Silvano Hrelja kada je ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marina Piletića pitao hoće li Vlada ukinuti, smanjiti, odnosno izjednačiti penalizaciju za sve prijevremene umirovljenike. Njih je trenutno u Hrvatskoj 211.149, a zajedno imaju u prosjeku 36 godina radnog staža. No, neki su penalizirani s većom, a neki s manjom stopom.

Penalizacija mora za sve biti jednaka

semper
Šemper: Doživotna penalizacija mirovine nema smisla, to se treba ukinuti sa 70 godina života!

– Imamo u ovom trenutku četiri vrste i osam podvrsta penalizacije ranijeg odlaska u mirovinu, zbog čestih izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju. Penalizacija se kreće od 0,10 do 0,34 posto po mjesecu prijevremenog umirovljenja, ovisno o periodu umirovljenja, odnosno zakonu koji je tada bio na snazi. Može li se u dogledno vrijeme očekivati izjednačavanje stope penalizacije za sve prijevremene umirovljenike i/ili prestanak penalizacije u određenoj životnoj dobi, s obzirom na to da su umirovljenici već kažnjeni, jer su morali otići ranije u mirovinu i zbog toga im nedostaje staža, dakle dvostruko su oštećeni, pitao je Hrelja.

Ministar Piletić je odgovorio da je penalizacija sasvim sigurno tema o kojoj će se još dosta raspravljati, ali nije izvjesno da će se ona kao institut ukinuti, jer je cilj hrvatskog mirovinskog sustava održivost i povećanje prosječnog broja godina mirovinskog staža. On danas iznosi 31 do 32 godine.

Piletić: Revidirat ćemo sustav penalizacije

– Vlada je već u nekoliko navrata smanjila stopu penalizacije sa 0,34 na 0,20 i ovo je jedna o tema o kojoj trebamo nastaviti razgovarati. Paralelno s time što smo ublažili kriterije za penalizaciju za svaki mjesec prijevremenog umirovljenja, jednako tako smo omogućili veću stopu bonifikacije za svaki mjesec dužeg ostanka u svijetu rada nakon što napunite uvjete za ostvarivanje starosne mirovine, rekao je ministar.

Vlada je, naime, od početnih 0,15 posto po mjesecu podigla tu stopu na 0,34, a od 1. siječnja ove godine na 0,45, odnosno za ukupno pet godina duljeg ostanka u svijetu rada možete računati na 27 posto veću mirovinu.

– Napravili smo izmjene u prvom stupu, idemo u izmjene drugog stupa, očekujemo prijedloge radne skupine  i socijalnih partnera kako bismo vidjeli što će biti naš sljedeći iskorak. Jedna od jasnih tema i poruka bit će i revidiranje sustava penalizacije u mirovinskom sustavu, obećao je ministar Marin Piletić na kraju.

Hrelja traži ukidanje penalizacije za najniže mirovine

Hrelja je odgovorio da je zadovoljan što će se o tom prijedlogu razgovarati, jer ljudi doživotno trpe penalizaciju, pogotovo zato što imamo četiri vrste penalizacije pa bi ujednačavanje, odnosno jednaka kazna za sve trebala biti prioritet. Pritom je upozorio na još jednu nepravdu mirovinskog sustava, a to je da prijevremeni umirovljenici s najnižim mirovinom zbog penalizacije imaju još nižu mirovinu od najniže.

Ilustracija:
Kažnjavanje prijevremenih umirovljenika: Radili više, a dobili penalizirane mirovine, sindikati imaju jedan zahtjev

– Među 210 tisuća prijevremenih umirovljenika imamo 80 tisuća najnižih mirovina. Potpuno je nelogično da penalizacija čini najnižu mirovinu još nižom, dakle postoji nešto ispod najniže mirovine. Računao sam da bi prestanak penalizacije za najniže mirovine u 65. godini za oko 50.000 korisnika koji bi imali to pravo njima povećalo prihode za najviše četiri milijuna eura mjesečno, odnosno 45 milijuna eura godišnje, što nije nešto što ne bismo mogli preživjeti. Radi se samo o najnižim mirovinama, rekao je zastupnik.

Otkrio je i da penalizacija najnižih mirovina nije uopće bila planirana kod mirovinske reforme iz 1999. godine, već je ona uvedena u četvrtoj izmjeni Zakona o mirovinskom osiguranju 2002. za vrijeme mandata Davorka Vidovića.

Copy link
Powered by Social Snap