Financijska pismenost kao temelj mirovine: 'S 20 godina treba početi kontinuirano ulagati'

Financijska pismenost je preduvjet za pametno upravljanje financijama, među ostalim i ulaganje za stare dane, odnosno mirovinu. Tijekom planiranja mirovine, građani se suočavaju s financijskim odlukama koje su im često teške, nerazumljive i zbunjujuće. Predstavnici države, regulatora i obrazovnog sustava slažu se da stjecanje znanja, ali i njegova primjena od mladosti, može osigurati kvalitetnu starost. Pritom ističu da su potrebna mala kontinuirana ulaganja, uvođenje financijskih edukacija u kurikulum te poznavanje osnovnih mehanizma tržišta.

Dovoljno je ulagati i samo 30 eura mjesečno

- Plaće nam rastu, standard nam raste i novca ima koliko ti srce želi. Iz te perspektive, ljudi se stvarno ne trebaju odricati ničega ako potroše 50 eura mjesečno ili 30 eura mjesečno na neku vrstu dugoročne štednje, rekao je predsjednik Uprave Allianz ZB i predsjednik UMFO-a Kristijan Buk na konferenciji 'Izazov promjene' prošli tjedan, o kojoj smo pisali ovdje.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Kad je u pitanju pristup mladim osobama, fokus bi stavio na uživanje u kvalitetnim godinama života nakon mirovine umjesto na zdravstvene račune, bolesti i doktore u starosti. Rekao je da nitko neće štedjeti ako sluša da će mu novac trebati kad je star, bolestan i nepokretan. Istaknuo je da prosječni životni vijek prelazi 80 godina, zbog čega bi današnjoj mladeži ostalo još pet do sedam godina kvalitetnog života u mirovini.

Financijska pismenost može biti vrsta zaštite potrošača

- Suština financijske pismenosti leži u tome da se kod ljudi osvijesti da se moraju brinuti za sebe, da moraju već s 20 godina, iako je to kontraintuitivno, početi razmišljati o tome da će ići u mirovinu, da će im u mirovini trebati određena količina sredstava, da ako želiš nešto imati i nešto sagraditi, moraš kontinuirano odvajati određena sredstva da bi do tog cilja došao, rekla je na konferenciji članica Upravnog odbora Hanfe Martina Verić.

Naglasila je kako prosječni građanin ne mora ići toliko daleko da u detalje poznaje mehanizam svakog financijskog proizvoda koji mu se nudi. Naime, za to postoje profesionalci koji im mogu pomoći na njihovom financijskom putu. Za obične ljude važno je da postavljaju prava pitanja i shvate koliko na nekom financijskom instrumentu mogu izgubiti ili zaraditi. Pritom je poznavanje mikro razine bitno, na primjer razumijevanje rizika, prinosa i inflacije, zaključila je Verić.

- Na financijsku pismenost može se gledati kao na oblik zaštite potrošača jer društvo, što je financijski pismenije, bolje razumije prirodu financijskih instrumenata i bolje može razumjeti kako stvari mogu poći po zlu, navela je Verić te podsjetila da dosta prigovora potrošača proizlazi iz nerazumijevanja financijskog proizvoda koji su izabrali, poput uvjeta ugovora koji potpisuju.

Financijske edukacije trebaju postati obvezni dio školskog gradiva

Država i obrazovne institucije moraju stvoriti uvjete u kojima se ljudima financijsko znanje isplati, tvrdi redoviti profesor na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Zvonimir Galić. U takvim okolnostima, njihovo znanje će se povećati i pretvoriti u ponašanje. Naime, ljudi žele investirati, ali ne znaju odakle krenuti, kako odabrati treći stup i kako ulagati u fondove, naveo je Galić.

- One kojima je financijska pismenost najpotrebnija ćemo u edukacije uključiti kroz obvezu. U budućnosti će se to, nadamo se, realizirati kroz uključivanje teme financijske pismenosti kao obveznog dijela obrazovanja, najavila je ravnateljica Uprave za gospodarstvo i financijski sustav u Ministarstvu financija Ana Zorić te dodala da će Ministarstvo dati dodatni poticaj za edukaciju profesora i učitelja koji bi to znanje trebali prenijeti studentima i učenicima.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.