Izazovi mirovinskog sustava: 'Samo 100.000 umirovljenika ima 40 i više godina staža'

Na konferenciji 'Izazov promjene', koja se održava danas i sutra u Poreču u organizaciji Zagrebačke burze i UMFO-a, predstavnici državnih institucija i mirovinskih fondova naglasili su neodrživost prvog stupa uz fokus na dugoročno ulaganje u drugi i treći stup. Naveli su da će se rezultati mirovinskih fondova vidjeti kad u mirovinu odu korisnici koji su cijeli radni vijek ulagali u drugi stup, koji postoji tek 25 godina. Kao izazove istaknuli su nedostatak financijske pismenosti te nedostatan omjer radnika i zaposlenika, koji se u kolovozu zadržao na 1,46, o čemu smo pisali ovdje.

'Sustav je izgrađen da izdrži krize'

- Dakle, 30 posto, trećina hrvatskog BDP-a nalazi se u hrvatskim obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima. To je osobna imovina 2,4 milijuna ljudi na vašim osobnim računima koji glase na vaše ime i prezime, naveo je predsjednik UMFO-a Kristijan Buk te dodao kako su fondovi članovima zaradili preko 11,3 milijarde eura od osnutka.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Napomenuo je i kako dobit fondova svake godine premašuje inflaciju, pri čemu je istaknuo one u kategoriji B u kojima je najveći broj članova, o čemu smo pisali ovdje. Oni od osnivanja 2002. godine u prosjeku ostvaruju godišnje prinose od 5,5 posto nominalno te 2,9 posto realno, odnosno iznad inflacije. Prisjetio se i gubitka od 600 milijuna eura koji su u ožujku fondovi izgubili uslijed krize na Bliskom istoku te napomenuo kako su se u travnju oporavili, o čemu smo pisali ovdje.

- Mirovinske štednje se ne mijenjaju mjesecima nego desetljećima. Mi smo dugoročni investitori i zato je sustav izgrađen tako da izdrži krize, naglasio je Buk te napomenuo da kritičari koji drugi stup uspoređuju s prvim stupom nisu poštena zato što će se pravi rezultati vidjeti kad u mirovinu odu generacije koje su u fondovima štedjele cijeli svoj radni vijek.

'Omjer zaposlenih i umirovljenika nije dostatan'

Glavna ravnateljica Uprave za mirovinski sustav Ministarstva rada i mirovinskog sustava Melita Čičak je istaknula da umirovljenici koji imaju 40 i više godina staža primaju prosječnu mirovinu u iznosu od 1.075 eura, što je 70 posto prosječne plaće. Osim toga, to je i prihod koji je primjetno viši od 764 eura, iznosa prosječne mirovine. Ipak, napomenula je kako vrlo malen broj umirovljenika, oko 100.000, ima 40 i više godina staža te naglasila da stoga fokus treba staviti na dulje ostajanje u svijetu rada.

- Omjer zaposlenih i umirovljenika je u kontinuiranom porastu, ali nije dostatan i predstavlja jedan veliki izazov osiguranju i održivosti sustava koji se u najvećoj mjeri još uvijek oslanja na međugeneracijsku solidarnost, navela je Čičak i primijetila da ipak sve više osiguranika bira kombiniranu mirovinu iz prvog i drugog stupa, trenutačno oko 32 posto.

Mirovinski sustav ušao je u 25. godinu što znači da je prešao više od pola puta, ali susreće se s još puno izazova, izjavila je Čičak. Naglasila je kako se kontinuirano radi na liberalizaciji ulaganja, smanjenu administrativnog troška i povećanju financijske pismenosti. Navela je i kako će u fokusu rada Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike biti treći stup zato što povećanje članstva od 32 posto u posljednjih pet godina smatraju nedovoljnim.

Žigman očekuje pad inflacije od sljedeće godine

Zamjenica Predsjednika Hanfe Anamarija Staničić je naglasila da mirovinski fondovi upravljaju štednjom i investicijama za ogroman broj hrvatskih građana. Točnije, riječ je o svakom radno sposobnom građaninu pa se raspolaže velikim iznosima, ali naglasila je kako su trendovi pozitivni uz nadu da će se nastaviti. -

Danas možemo zaista vidjeti da imamo jedan restriktivni sustav, vrlo robustan, koji u stvari nadišao okvire same mirovinske reforme, zaključila je Predsjednica Upravnog odbora Zagrebačke burze Ivana Gažić i napomenula da je u svojem radu značajno utjecao ne samo na burzu u Hrvatskoj, nego i na burze u cijeloj regiji.

Kad je u pitanju inflacija, guverner HNB-a Ante Žigman je naveo da na nju najviše utječe rast cijena energenata koji je posljedica sukoba na Bliskom istoku te rata između Rusije i Ukrajine. Naveo je da je inflacija toliko neočekivano rasla da se više ne može predvidjeti u kojem će pravcu ići. Trenutačno se nalazimo iznad četiri posto, ali očekuje da će 2027. godine doći do usporavanja i smirivanja situacije, odnosno pada inflacije.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.