Vojnicima veće mirovine i lakše umirovljenje: Proračun se diže za još 100 milijuna eura

Vlada će zbog povećanja mirovina vojnicima, policajcima i službenim osobama iz državnog proračuna potrošiti dodatnih 100 milijuna eura tijekom sljedeće tri godine. Zakonskim izmjenama će se ukinuti postojeće umanjenje njihovih mirovina te promijeniti uvjeti vezani uz staž potreban za umirovljenje, prema nacrtu Vlade koji je u javnom savjetovanju. Iz Sindikata policije Hrvatske pozdravili su izmjene kao 'ispravak dugogodišnje nepravde', o čemu smo pisali ovdje.

'Priznanje dugogodišnjeg doprinosa društvu'

Najavljeno ukidanje smanjenja mirovina obuhvatit će oko 34.000 korisnika, naveo je na nedavnoj konferenciji za novinare ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić. Uz izmjene Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, Vlada će mijenjati i Zakon o braniteljima. Trošak za provedbu izmjena, koje uključuju povećanje mirovina, iznosit će ukupno 88,5 milijuna eura za 2027. godinu, o čemu smo pisali ovdje.

- Ovim Prijedlogom zakona osigurat će se povećanje adekvatnosti mirovina posebnih kategorija korisnika koje su tijekom radnog vijeka obavljale poslove od posebnog društvenog značaja, naveli su iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike u nacrtu prijedloga koji je u javnom savjetovanju te naglasili kako povećanje tih mirovina predstavlja priznanje za dugogodišnji doprinos društvu te doprinosi većoj socijalnoj sigurnosti u starosti.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Iz Vlade smatraju kako će predloženo rješenje dovesti do jačanja kadrovskih kapaciteta u vojsci, policiji, sigurnosno-obavještajnom sustavu i pravosuđu. Naglašavaju da oni imaju ključnu ulogu u zaštiti nacionalne sigurnosti i očuvanju javnog poretka.

'Poticaj budućim generacijama'

- U kontekstu geopolitičkih izazova, ovim Prijedlogom Zakona osigurava se viša razina socijalne sigurnosti i unapređenje položaja posebnih kategorija korisnika, tvrde iz Ministarstva te dodaju da se istovremeno osiguravaju poticajne uvjete za buduće generacije koje će obavljati službu u poslovima od posebnog interesa za državu.

Primjenom predloženog Zakona povećali bi se rashodi u državnom proračunu za 27 milijuna eura u 2027. godini, 34,2 milijuna eura u 2028. godini i 38,8 milijuna eura u 2029. godini. To je ukupno 100 milijuna eura tijekom tri godine. Konkretno, iznosi se odnose na promjenu propisa vezanih uz mirovine i mirovinska primanja. Potrebna sredstva za provedbu prijedloga Zakona osigurat će nadležno ministarstvo, a putem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO).

U srpnju je 33.827 korisnika primilo mirovine ostvarene prema Zakonu, uključujući korisnike prema ranijim propisima te radnike na poslovima razminiranja. Imali su prosječni ostvareni mirovinski staž od 33 godine i 6 mjeseci, prema posljednjim podacima HZMO-a. Njihova prosječna mirovina iznosila je 1.000,87 eura.

Ukidanje umanjenja i za postojeće umirovljenike

Predviđeno je ukidanje umanjenja mirovina ove skupine od osam do 20 posto koje je uvedeno 1. siječnja 2002. Trenutačno se njihove mirovine od 331,81 do 398,17 eura smanjuju za osam posto, a mirovine od 398,18 do 530,89 eura za 12 posto. Na mirovine od 530,90 do 663,61 eura primjenjuje se umanjenje od 16 posto, a 20 posto na mirovine od 663,62 eura i više. Doduše, obračunava se uz propisani zaštitni mehanizam koji zabranjuje da smanjena mirovina iznosi manje od mirovine određene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (ZOMO).

- Dugotrajna primjena smanjenja dovela je do trajnog umanjenja mirovina ovoj kategoriji umirovljenika zbog čega se predlaže njegovo potpuno ukidanje, naveli su u nacrtu iz Ministarstva te dodali da će se smanjenje ukinuti i zatečenim korisnicima.

Njima bi HZMO trebao ponovno odrediti mirovinu bez smanjenja po službenoj dužnosti i bez donošenja rješenja. Najkasniji rok za to je šest mjeseci od 1. siječnja 2027., kad bi Zakon trebao stupiti na snagu. Inače, umanjenje se primjenjuje na mirovine priznate prema ovom Zakonu i propisima koji su se ranije odnosili na posebne kategorije korisnika obuhvaćene njegovim odredbama.

Bolji uvjeti za novozaposlene

- Danas određeni broj radnih mjesta, poslova i dužnosti u vojsci, policiji, sigurnosno-obavještajnom sustavu i pravosuđu ne ostvaruje staž s povećanim trajanjem, pa se Zakon ne može primijeniti na dio osiguranika koji su pristupili službi u posljednjih 25 godina, naveli su iz Ministarstva u prijedlogu izmjena dodajući da su gotovo sve osobe obuhvaćene Zakonom kad je donesen, 1999. godine, imale staž osiguranja s povećanim trajanjem.

Zakonskim izmjenama propisalo bi se da te osobe stječu pravo na starosnu mirovinu s najmanje 15 godina mirovinskog staža ostvarenog na poslovima i dužnostima. Pritom bi se izuzeo uvjet da se na tim dužnostima ili poslovima računa staž osiguranja s povećanim trajanjem. Svakako, korisnici i dalje moraju imati 30 godina ukupnog staža kako bi ostvarili pravo na starosnu mirovinu, bez obzira na godine života. Za osiguranike s beneficiranim radnim stažem i dalje vrijedi obračun s povećanjem od 14 mjeseci za 12 mjeseci rada.

U nacrtu se predlaže i promjena Zakona usporedno s novim ZOMO-om te Zakonom o obveznim mirovinskim fondovima. Naime, oni su u međuvremenu uređivani, stoga je potrebno usklađivanje.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.