Predsjednik HANFA-e: 'Europska tržišta previše se oslanjaju na bankovno kreditiranje'

Tradicionalna regionalna financijska konferencija Izazov promjene, u organizaciji Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) i Zagrebačke burze, okupila je više od 570 sudionika iz domaće i međunarodne financijske zajednice.

Konferenciju je uvodno pozdravio, putem video poruke, potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac te Ivan Vidiš, državni tajnik u ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe, u svojem je izlaganju istaknuo ključne izazove i prilike za financijska tržišta, s posebnim fokusom na Europsku uniju i Hrvatsku. Naglasio je da smanjenje inflacijskih pritisaka i oporavak europskog gospodarstva u prvoj polovici 2024. pružaju priliku za financijski rast, ali je i upozorio na još uvijek visoku razinu ekonomske neizvjesnosti u Europi. Žigman je upozorio da unatoč oporavku Europa još uvijek značajno zaostaje za Sjedinjenim Američkim Državama u segmentu tržišta kapitala.

– Dok američko tržište dominira globalnom tržišnom kapitalizacijom, europska tržišta i dalje se previše oslanjaju na bankovno kreditiranje, istaknuo je.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Petar Vlaić, predsjednik Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava naglasio je da mirovinski fondovi u 2024. godini posluju stabilno i s dobrim prinosima. Posebno je istaknuo prinose B kategorije, u kojoj se još uvijek nalazi gotovo 90 % imovine pod upravljanjem mirovinskih fondova. Inače, prinosi B kategorije su od osnivanja veći od realnog rasta BDP-a, što je jedan od zadataka mirovinskih fondova. Kada je riječ o dobrovoljnoj mirovinskoj štednji, Vlaić je podcrtao kako ona nema alternative i treba je poticati – od strane države, ali i prema poslodavcima da počnu značajnija sredstva uplaćivati za svoje zaposlenike. U nadolazećem periodu fondovi će nastavit raditi na podizanju financijske pismenosti kako bi građani mogli donijeti informirane odluke važne za njihov život u mirovini.

Iznimno je važno poticati regionalnu suradnju financijskih tržišta kao načina razvoja i unaprjeđenja financijskog sektora, istaknula je Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze. Naglasila je važnost ulaska u OECD i pozitivan utjecaj koji bi on imao na daljnji razvoj hrvatskog financijskog tržišta. Zaključno, spomenula je i niz pozitivnih faktora kao što je ulazak u Schengenski prostor i euro područje te podizanje investicijskog rejtinga hrvatskog gospodarstva kao prilike za hrvatske građane da se odluče za investiranje u financijske instrumente koje nudi tržište kapitala.
Vodeći domaći i inozemni stručnjaci raspravljali su o globalnim i europskim kretanjima na tržištu kapitala te upravljanju imovinom fondova. Pelle Guldborg Hansen, glavni znanstvenik i osnivač danskog instituta iNudgeyou, okupljenima je približio kako primijeniti bihevioralne uvide za poboljšanje donošenja odluka u financijama, odnosno kako financijske institucije i pojedinci mogu donositi bolje odluke u vezi s ulaganjima, štednjom, potrošnjom i upravljanjem rizicima. Na brojim panelima i predavanjima raspravljene su teme poput makroekonomskih trendova i primjene umjetne inteligencije u izazovima s kojima se susreću mirovinski fondovi.