Mirovine Umirovljenici grcaju u siromaštvu: 'Tražit ćemo veće naknade za starije osobe'

Umirovljenici grcaju u siromaštvu: 'Tražit ćemo veće naknade za starije osobe'

Čak 35 posto građana starijih od 65 godina živi u riziku od siromaštva, a čak 60 posto starijih samaca. Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter zato će se uključiti u savjetovanje o aktualnim izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi. Tražit će, među ostalim, da veće iznose zajamčene minimalne naknade dobiju i starije osobe. Naime, ako naknada ostane ista, stariji koji žive sami će i dalje primati 208 eura. Taj iznos je dvostruko manji od praga rizika od siromaštva koji je 493 eura.

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter | Snimak zaslona/Canva

Svaka peta osoba u Hrvatskoj živi u riziku od siromaštva. Među starijima od 65 godina takvih je 35 posto, dok je čak 60 posto starijih samaca u tom riziku. Za to je odgovorna i vlast, jer pomoć siromašnima nije milosrđe, već obveza socijalne države, upozorava pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter. Taj je podatak, ističe, strašan. Strašan je i podatak da svaki četvrti umirovljenik preživljava od najniže mirovine. Ukupno ih je više od 300.000, a takve mirovine iznose svega 358 eura, o čemu smo pisali ovdje. Za čak 135 eura je to manje od praga siromaštva.

Siromaštvo koči ostvarivanje niza ljudskih prava

Adekvatna zajamčena minimalna naknada, ukidanje obveze rada za opće dobro te donošenje strateškoga plana za beskućništvo neki su od njezinih zahtjeva koji će biti upućeni Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, budući da je, ističe, Hrvatska socijalna država i time obvezna građanima osigurati pristup ljudskim pravima, prenosi Dnevnik.hr.

Pravobraniteljica je istaknula da se na pomaganje siromašnima ne treba gledati kao na čin milosrđa od države. Posebno je to aktualno sada kada je do 12. veljače u tijeku savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi.

– Osiguravanje pristupa ljudskim pravima svim građanima je obveza i odgovornost države, i to prema Ustavu kojim se Hrvatska odredila kao socijalna država, ali i prema međunarodnom pravu koje je dio našeg zakonodavstva, naglašava pravobraniteljica.

Siromaštvo, poručuje, može kočiti ostvarivanje cijelog niza ljudskih prava. Među njima su pravo na zdravlje, socijalnu sigurnost, adekvatno stanovanje, rad, obrazovanje, pristup pravosuđu te jednakost, odnosno zaštitu od diskriminacije. Za primjer navodi da siromašne osobe ne mogu kupiti dovoljno hrane ili barem one kvalitetne što im, kao i teški uvjeti života, bez grijanja i u vlažnim prostorima, može ugroziti zdravlje.

Socijalna pomoć 208 eura, prag siromaštva 493 eura

Siromašni će, dodaje, preopterećeni brigama za preživljavanje, teže tražiti zaštitu svojih prava u raznim životnim situacijama, a često ni ne znaju koja prava imaju i kako se za njih izboriti, pa će pretrpjeti diskriminaciju, mobing, neće prijaviti neisplatu plaće i slično. Sve to upućuje na činjenicu da siromaštvo nije samo tema za tijela iz područja socijalne skrbi, već i mnogih drugih, ističe pravobraniteljica. U aktualno savjetovanje o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi njezin Ured će se komentarima uključiti iz više razloga.

– U povećanje zajamčene minimalne naknade, što je itekako potrebno, ide se samo za neke korisnike, ali ne i, primjerice, za starije osobe koje žive same ili žive s drugim članovima obitelji. A upravo je starijima potrebno povisiti taj iznos jer su brojke o njihovom siromaštvu jasne i pokazuju da je riječ, skupno gledano, o iznimno ugroženoj skupini, naglašava pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter

Ako naknada ostane ista kao i do sada, stariji koji žive sami će i dalje primati 208 eura zajamčene minimalne naknade, od koje bi trebali živjeti. Taj iznos je dvostruko manji od praga rizika od siromaštva koji je 493 eura. Pučka pravobraniteljica će predložiti da veće iznose zajamčene minimalne naknade dobiju i starije osobe, kako one koji žive same, tako i one koji su dio kućanstva.

Socijalne radnike rasteretiti od administrativnih poslova

Pravobraniteljica drži i da bi izmjenama zakona trebalo ukinuti obvezu rada za opće dobro. Naime, osobe koje primaju zajamčenu minimalnu naknadu obavezne su odazvati se pozivu svog grada ili općine na rad koji im odrede, odnosno na koji ih pozovu. Korisnici gube naknadu ako poziv ne prihvate.

– Osim što se na ovaj način uvjetuje dobivanje socijalne pomoći, radi se i o de facto besplatnom radu, ističe pravobraniteljica. Pojašnjava da je, ako se na zajamčenu minimalnu naknadu gleda kao na ‘plaću’ ili naknadu za rad, taj iznos nedovoljan je za zadovoljenje osnovnih životnih potreba.

Pravobraniteljica naglašava i potrebu da se Zakonom o socijalnoj skrbi država obveže donijeti strateški plan za sprečavanje beskućništva, kao i za izlazak iz njega. Taj plan sada ne postoji, iako je evidentno da je itekako potreban. Napominje da trenutačno nije poznat točan broj beskućnika, a nema ni temeljite analize o razlozima zbog kojih su ljudi završili na ulici.

Pučka pravobraniteljica ocjenjuje da sustav socijalne skrbi u Hrvatskoj nije dovoljno snažan, ni dostupan. Jedno od mogućih rješenja vidi u tome da zaposleni u sustavu socijalne skrbi budu rasterećeni od administrativnih poslova kako bi imali vremena za korisnike.

Učlanite se u mirovina.hr Viber grupu i budite u toku sa svim najbitnijim vijestima za umirovljenike. Pridružiti se možete klikom na link.