Mirovinski fondovi u travnju: Izvukli su se iz minusa, ali oporavak nije potpun
Prinosi fondova u svim kategorijama idu gore nakon pada zbog krize na Bliskom istoku. Rast je vidljiv u posljednjih mjesec dana.
12:51 1 h 06.05.2026

Umirovljenici | Foto: Pexels
Tijekom proteklih 10 do 15 godina mnoge su zemlje krenule u mirovinske reforme, kako navodi Eurostat u rezultatima ankete o radnoj snazi. Što se tiče zakonske dobi za mirovinu, pojavila su se dva glavna fenomena, a to su postupno povećanje zakonske dobi za odlazak u mirovinu i smanjenje rodnih razlika. Između 2012. i 2023. je tako čak 21 država povećala svoju dob za odlazak u mirovinu.
Godine 2012. najniža zakonom propisana dob za odlazak u mirovinu za muškarce bila je 60 godina u Francuskoj, dok je za žene 59 godina i četiri mjeseca u Rumunjskoj. Godine 2023. najniža zakonska dob za odlazak u mirovinu za muškarce porasla je na 62 godine u Francuskoj, a za žene na 60 godina u Austriji i Poljskoj. Godine 2012. je 11 zemalja imalo različitu zakonsku dob za odlazak u mirovinu za muškarce i žene. Do 2023. taj se broj smanjio na šest zemalja.
Zakonska dob za odlazak u mirovinu u Hrvatskoj je za muškarce bila 66 godina, a za žene 60 godina i šest mjeseci u 2012. godini. U 2023. je u Hrvatskoj dob za odlazak u mirovinu za muškarce bila 65 godina, a za žene 63 godine i 3 mjeseca, stoji u podacima Eurostata. Naime, pravo na starosnu mirovinu muškarci ostvaruju kada navrše 65 godina života i 15 godina staža, dok se dobna granica za žene svake godine pomiče za tri mjeseca sve do 2030. godine, kada će ona biti ista za oba spola. Trenutna dobna granica za odlazak žena u mirovinu je 63 godine i devet mjeseci, o čemu smo pisali ovdje.
Prosječna dob pri odlasku u mirovinu bila je jednaka ili veća od 64 godine u Danskoj, Nizozemskoj i Švedskoj. Najniža dob za odlazak u mirovinu, ispod 60 godina, zabilježena je u Sloveniji, Grčkoj, Rumunjskoj i Austriji. Između 2012. i 2023. prosječna dob za odlazak u mirovinu u EU-u porasla je s 59,2 godine na 61,3 godine, što je povećanje od 2,1 godine.
Pomak prema kasnijem odlasku u mirovinu vidljiv je u mnogim zemljama EU. Zemlje s najvišom prosječnom starošću za umirovljenje u 2012. zadržale su se na vrhu u 2023. Švedska, Nizozemska i Danska imale su prosječnu dob za umirovljenje od 63,6 godina i 62,7 godina. Danska je također doživjela najveći porast prosječne dobi za umirovljenje u tom razdoblju. Godine 2012. je 18 zemalja EU imalo prosječnu dob za odlazak u mirovinu ispod 60 godina. Međutim, do 2023. taj se broj smanjio na samo četiri zemlje, što ukazuje na širi trend kasnijeg odlaska u mirovinu diljem EU-a.
Učlanite se u mirovina.hr Viber grupu i budite u toku sa svim najbitnijim vijestima za umirovljenike. Pridružiti se možete klikom na link.
Mirovinski fondovi u travnju: Izvukli su se iz minusa, ali oporavak nije potpun
Prinosi fondova u svim kategorijama idu gore nakon pada zbog krize na Bliskom istoku. Rast je vidljiv u posljednjih mjesec dana.
12:51 1 h 06.05.2026
Mirovine iz susjedstva stižu i našim umirovljenicima: Prosječna je 435 eura
Danas su isplaćene mirovine u BiH, a koje dobiva i 37.000 umirovljenika u Hrvatskoj. Ona najniža ovisi o godinama staža, a prosječna je 435 eura.
16:49 21 h 05.05.2026
Nacionalna naknada za starije: Evo koje županije imaju najviše, a koje najmanje korisnika
Nacionalnu naknadu za starije dobiva 19.210 građana u Hrvatskoj. Kontinuirani rast korisnika se nastavlja, a u pola godine ih je oko 200 više.
13:18 1 d 05.05.2026
Jednokratna isplata smanjuje mirovine: Zašto ju većina i dalje uzima?
Usporedili smo iznose mirovine s i bez uzimanja jednokratne isplate. Za primjer smo uzeli podatke o prosječnom iznosu isplata iz prošle godine.
16:55 1 d 04.05.2026