Vaši zglobovi traže pažnju i to je sasvim normalno. Ukočenost ili 'teški' koraci, to nisu samo godine. Evo što se zapravo događa u vašim zglobovima.
09:00 2 d 27.04.2026

Imovinske kartice Sabor | Ilustracija mirovina.hr
Dužnosnici iz ministarstava, državnih tijela, saborski zastupnici, a i svi ostali moraju jednom godišnje unijeti izmjene u imovinskim karticama. Podatke o promjenama vrijednosti nekretnina pa tako i u štednjama, moraju navoditi sa zadnjim danom prethodne godine. To u praksi znači da zastupnik koji je povećao ili smanjio svoju štednju, mora navesti točan iznos na 31. prosinca 2025..
Zastupnici moraju navoditi podatke o III. dobrovoljnom mirovinskom stupu kao obliku štednje. Isto vrijedi i za kapitaliziranu vrijednost životnog osiguranja, kao i druge oblike kapitalizirane štednje. Ono što eksplicitno ne moraju, prema važećem obrascu imovinske kartice, jest posebno iskazivati stanje u II. stupu, navoditi fond u kojem se nalazi njihova ulaganja niti kategoriju rizičnosti (A,B,C).
– Iako je riječ o obliku obvezne individualne štednje, doprinosi za II. mirovinski stup sastavni su dio bruto plaće obveznika. Naime, Pravilnikom o imovinskoj kartici (Narodne novine, broj 8/2022) propisano je da podaci o prihodima obuhvaćaju, između ostalog, podatke o mjesečnim bruto i neto primanjima obveznika, unutar kojih su sadržane i uplate u obvezne mirovinske stupove, objašnjavaju iz Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Podsjetimo, krajem prošle godine je u Saboru izglasana Ines Pavlačić kao nova predsjednica, a prethodno tome je bila v.d. istog tijela.
To što se iskazuje bruto I iznos plaće je dovoljno za izračunati koliko se uplaćuje u II. stup. Međutim, na drugi stup se obračunavaju prinosi, ovisno o različitim rezultatima pojedinih fondova. Koji fondovi su imali najveće prinose, nedavno je objavila HANFA, a iste možete proučiti ovdje. Uz to, dužnosnici u većini slučajeva već dolaze na pozicije s nekim određenim iznosima u II. stupu, a te iznose je nemoguće znati iz postojeće plaće dužnosnika.
Također, postoji pitanje sukoba interesa ako ne znamo u kojem fondu su koji dužnosnici. Primjerice, predsjednik Upravnog vijeća HANFA-e, ministar rada i mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike ili ministar financija po prirodi svojeg posla imaju odnose s dobrovoljnim i obveznim mirovinskim fondovima, a javnost ne zna u kojem fondu i u kojoj kategoriji imaju svoje mirovinske štednje.
Navedenu argumentaciju smo poslali Povjerenstvu s dodatnim pitanjem bi li se podaci o imenu fonda, kategoriji i iznosu štednje trebali pojavljivati u imovinskim karticama, jednako kao što se ostali oblici štednje moraju navoditi.
– Povjerenstvo se u svom radu vodi važećim zakonskim i podzakonskim okvirom, a svaka izmjena obrasca ili obveze izvještavanja zahtijevala bi prethodnu analizu postojećih propisa i njihove svrhe. Vaše primjedbe i pitanja mogu se promatrati kao doprinos raspravi o mogućim unaprjeđenjima sustava imovinskih kartica, te ih u tom smislu smatramo vrijednim razmatranja u širem normativnom kontekstu, odgovorili su za naš portal.
Napomenimo kako je ovlast izmjene obrasca za ispunjavanje imovinskih kartica u rukama samog Povjerenstva. Iz samog odgovora Povjerenstva može se iščitati kako je argumentacija o potrebi uvrštavanja fonda, kategorija i stanja vrijedna rasprave pa će portal mirovina.hr pratiti razvoj iste.
Uz navedeno o II. stupu, obveznici ispunjavanja imovinske kartice moraju navesti i podatke o III. stupu, ali tek u rubrici obaveza, ne kao posebnu izdvojenu kategoriju. I u vezi tog pitanja, Povjerenstvo je istaknulo kako bi eventualna izmjena i stvaranje zasebne rubrika mogla biti predmet budućih razmatranja u kontekstu mogućih promjena obrasca imovinske kartice. Istaknimo kako u Hrvatskoj djeluje osam otvorenih i 21 zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova. Svake godine država uplaćuje poticaje za građane koji se odlučuju za ovakav oblik štednje, a detalje o isplatama u prošloj godini pročitajte ovdje.
Podsjetimo, izmjenama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, koje su stupile na snagu 1. siječnja 2024., građanima je omogućeno fleksibilnije upravljanje štednjom u II. mirovinskom stupu. Cilj zakonskih promjena je osnažiti ulogu osiguranika u donošenju odluka o načinu ulaganja, uz veću prilagodbu individualnim potrebama, životnoj dobi i sklonosti riziku. Građani mogu zatražiti promjenu obveznog mirovinskog fonda (OMF-a) ili promjenu kategorije fonda (A, B ili C) podnošenjem zahtjeva u poslovnicama FINA-e ili REGOS-a, kao i elektronički putem sustava e-Građani.
Upravo iz navedenog je jasno kako su tek nedavno zakonskim izmjenama omogućena veća fleksibilnost pa time i veći interes građana za temu štednje u drugom mirovinskom stupu. Stoga nije čudno vidjeti da dužnosnici moraju navesti točne dionice koje imaju u svojem vlasništvu, ali ne moraju imenovati svoj II. i III. fond. Dok je za dionice i druge oblike štednje već godinama postojala regulativa i pravni normativ, situacija za fondove je tek od nedavno drugačija.
Manja osvježenja u obrascu imovinskih kartica u skladu sa zakonskim izmjenama, koje može samostalno donijeti Povjerenstvo, mogla bi odraziti zakonske izmjene i donijeti do veće transparentnosti mirovinske štednje dužnosnika. Naravno, dužnosnici koji to žele, ne moraju čekati Povjerenstvo i mogu na vlastitu inicijativu iznijeti podatke o svojem fondu, kategoriji i stanju na računu, što bi bio hvalevrijedan potez.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
Vaši zglobovi traže pažnju i to je sasvim normalno. Ukočenost ili 'teški' koraci, to nisu samo godine. Evo što se zapravo događa u vašim zglobovima.
09:00 2 d 27.04.2026
Našim umirovljenicima najviše mirovina stiže iz šest zemalja: Evo od kuda dolaze najveće
Više od 200.000 umirovljenika dobiva mirovine iz drugih zemalja, a skoro 45 posto ih dolazi iz Njemačke. Iako su najbrojnije, nisu i najveće.
16:33 1 d 28.04.2026
Raiffeisen mirovinski fondovi: Najblaži padovi zbog konzervativne strategije
Raiffeisen je u kategoriji C jedini u plusu tijekom prvog kvartala. U kategoriji A je jedini u minusu, a u kategoriji B također ima najniže prinose.
09:12 3 d 26.04.2026
Mirovine koje isplaćujemo u inozemstvo: Evo u kojih pet zemalja ih 'putuje' najviše
Hrvatska u inozemstvo isplaćuje mirovinu za 181.789 umirovljenika. Među njima je najviše starosnih mirovina, a potom obiteljskih.
12:32 5 d 24.04.2026
Starosne mirovine: Ovih korisnika ima najmanje, a u prosjeku dobivaju najviše
Starosne mirovine prima više od pola milijuna korisnika. Veće su u prosjeku za 15 eura zbog usklađivanja, a najviši iznosi prelaze 1.100 eura.
16:30 6 d 23.04.2026
Ministar o ukidanju poreza na mirovine: 'To znači manje novca za uskrsnice i božićnice'
Vlada planira ukinuti porez na mirovine, a ministar Alen Ružić poručuje da bi se to moglo odraziti na socijalna davanja iz lokalnih proračuna.
15:46 6 d 23.04.2026
Za europsku mirovinu štedi i Toni Milun: 'Ne mogu se osloniti samo na državni sustav'
Među 16.500 korisnika europske mirovine su i Hrvati, a PEPP je odabralo 230 poslodavaca u Hrvatskoj. Zašto je to dobar izbor pojašnjava Emilio Gučec.
11:31 6 d 23.04.2026
Obiteljske mirovine: Rasle su za 12 eura, a broj im se i dalje smanjuje
Obiteljskih mirovina je oko 8.000 manje nego prije dvije godine. Zbog usklađivanja u prosjeku su veće za 12 eura.
16:36 7 d 22.04.2026